DOK SE CIJELA EUROPA GRČEVITO BORI S TREĆIM VALOM PANDEMIJE: Ova zemlja ima plan za otvaranje, o ovome Njemačka može samo sanjati...

Promišljeni dugoročni plan s ciljem ublažavanja mjera protiv korone? Nijemci o tome trenutno mogu samo sanjati. Umjesto toga, konsultacije vlade sa pokrajinskim premijerima koje su trajale satima i rezultirale nepromišljenim odlukama, a dan nakon toga su morale biti povučene. Nacionalna perspektiva? Nema je. Umjesto toga, pojedine pokrajine, gradovi i općine žele se okušati u ublažavanju mjera i poslužiti kao model - uprkos porastu incidencije.

  • Svijet

  • 01. Apr. 2021  01. Apr. 2021

  • 0

Situacija je drugačija u susjednoj Danskoj. Ovdje se socijaldemokratska vlada pod premijerkom Mette Frederiksen složila s gotovo svim drugim parlamentarnim strankama o dugoročnom planu postepenog ukidanja mjera ograničenja.

Vakcina za sve starije od 50 godina do kraja maja

Nakon Uskrsa, frizeri i drugi zaposleni na području uslužnih djelatnosti mogu otvoriti svoje radnje širom zemlje. Osnovnim školama do četvrtog razreda je već duže vrijeme omogućeno da nastave rad u školama, a i učenici viših razreda sada bi se, korak po korak, trebali vratiti u školske klupe, i to s nastavom u smjenama. Svakih 14 dana bi trebalo uslijediti novo ublažavanje mjera: od 21. aprila bi se otvorili restorani i kafići koji imaju terase i stolove vani, kao i muzeji i biblioteke. Od 6. maja na red bi došli unutrašnji prostori: barovi, pozorišta i kina.

Okvirni sporazum, također, predviđa: čim svi stanovnici stariji od 50 godina dobiju priliku za vakcinisanje, javni život bi se u velikoj mjeri trebao odvijati bez ograničenja, uz nekoliko iznimaka. Ako vladin plan vakcinisana uspije, tako nešto bi moglo uslijediti do kraja maja. To znači povratak u normalan život za dva mjeseca. Hoće li Danska uskoro postati uzor za Europu?

"Bili smo spremni za treći val"

Pogled na broj infekcija u Danskoj, koja ima šest miliona stanovnika, pokazuje: iako su slučajevi korone u decembru i januaru izuzetno porasli i povremeno iznosili više od 3.000 novih infekcija dnevno - vrijednosti su nedavno smanjene na nekoliko stotina na dan. "Bili smo u strogom lockdownu cijeli januar i februar, jer smo znali da će mutant B.1.1.7 doći i u Dansku", rekao je za DW Viggo Andreasen, stručnjak za matematičku epidemiološku procjenu s Univerzietta u Roskildeu. "Dugo smo se pripremali za treći val."

U sve više njemačkih gradova raspravlja se o zabrani izlaska noću kako bi se zaustavilo rast broja infekcija koronavirusom. Ali, donosi li to neki rezultat? Što pokazuju činjenice?

Incidencija u Danskoj trenutno je oko 90, što je nešto niže nego u Njemačkoj, koja je nedavno ponovo premašila vrijednost od 100 inficiranih na 100.000 stanovnika u sedam dana, ali je i dalje na usporedivom nivou. U usporedbi s Europom, međutim, Danska ima jednu od najnižih stopa smrtnosti povezanih s Covidom-19.

Širenje britanske, zaraznije varijante virusa B.1.1.7 još nije dovelo do naglog porasta broja inficiranih kao, naprimjer, u Njemačkoj. Udio virusnih mutanata u Danskoj iznosi 93 posto, a u Njemačkoj više od 70 posto. Stručnjaci to s jedne strane pripisuju opsežnom sekvenciranju, tj. genetskoj potrazi za mutantima. Teško da se neka druga zemlja time toliko bavi kao Danska, koja na taj način može precizno pratiti širenje varijanti virusa.

Međutim, mnogi stručnjaci u danskoj strategiji testiranja vide možda najvažniji faktor u borbi protiv pandemije. "U mogućnosti smo testirati pet do osam posto populacije svaki dan", kaže za DW Jens Lundgren, profesor za infektivne bolesti na Univerzitetu u Kopenhagenu. "Kada otkrijemo manja žarišta izbijanja virusa, nastupamo vrlo agresivno i masovno testiramo stanovništvo - na onom području, u onom mjestu gdje žarište izbije." Za usporedbu, dok se u Danskoj svakodnevno obavi više od 300.000 testova (polovica PCR, druga polovica brzim antigenskim testovima) na gotovo šest miliona stanovnika, u Njemačkoj s više od 80 miliona stanovnika tek 1,3 miliona ljudi obavi PCR-test - sedmično.

Matematičar Andreasen također kaže: "Ako puno testiramo, otkrit ćemo pozitivne slučajeve prije nego što počnu širiti virus oko sebe." Pored toga, „posebno pogođene zone se odmah identificiraju i dolaze pod specijalni nadzor." On naglašava da se škole ne bi smjele otvarati na područjima gdje je incidencija previsoka. Dakle, u idućim sedmicama sve će ovisiti o tome hoće li danska vlada dosljedno i brzo djelovati ako brojke porastu. Jer, s porastom zaraženih se mora računati. "Naša strategija nije potpuno zaustaviti porast broja infekcija", kaže Andreasen. "Službeni plan je da dopustimo mali porast u idućih nekoliko sedmica."

Kritike iz Njemačke

Kritike na danske planove otvaranja dolaze od njemačkog političara i epidemiologa Karla Lauterbacha (SPD), koji je poznat po odbacivanju ranog ublažavanja mjera. Na Twitteru on je optužio vladu u Kopenhagenu da pravi "spektakularnu grešku" i dozvoljava širenje zaraze po cijeloj zemlji, ako ukine mjere samo zato što je završila vakcinisanje populacije od 50 godina pa naviše. To bi moglo imati fatalne posljedice posebno s obzirom na mlade. Rizik da imaju težak tok bolesti je kod mlađe populacije, doduše, manji, ali ni oni nisu imuni na dugotrajne posljedice koje izaziva korona.

Profesor Lundgren, koji je savjetnik danske vlade u pogledu suzbijanja pandemije, smatra da je prerano govoriti da je to greška. "Mi nećemo zatvoriti oči i samo se nadati najboljem. Međutim, treba nam plan za otvaranje", rekao je ovaj naučnik. "Suočavanje s pandemijom nije samo praćenje broja infekcija - koje su, naravno, presudne. Morate voditi računa da mjere budu razmjerne problemu." Vakcinisanje svih starijih od 50 godina, a zatim ublažavanje mjera praktično će eliminirati rizik od preopterećenosti zdravstvenog sistema, odnosno bolnica, smatra ovaj stručnjak. Čak i ako je posljedica toga povećan broj infekcija kod mlađih ljudi. "Zbog toga otvaranje mora uslijediti s mjerom."

Nada u vakcine i lijepo vrijeme

Viggo Andreasen smatra da „danska vlada riskira, ali da to nije luđački rizik". On vjeruje da je Danska, s obzirom na sveobuhvatnu strategiju testiranja, u prednosti. "Budući da imamo ovako jak intenzitet testiranja, očekujemo da ćemo moći otkriti sve veći broj žarišta epidemije u roku od dvije sedmice." Dosljedan pristup u suzbijanju manjih erupcija epidemije u kombinaciji s ubrzanom kampanjom vakcinisanje i efektima toplijeg vremena mogu pomoći da se u ranoj fazi zaustavi širenje infekcije i moguće povećanje broja inficiranih, piše DW.

No, Jens Lundgren, uprkos svemu, upozorava da se ne treba razmetati: "Nitko ne može tvrditi da ima ispravnu strategiju. Mislim da se svi mi trudimo učiniti sve da smanjimo neželjene socijalne posljedice ove pandemije."

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...