Prema zakonu koji je usvojio danski parlament u junu 2023. godine, Danska će od žena koje navrše 18 godina nakon 1. jula 2025. godine zahtijevati da se prijave na procjenu za mogući vojni rok, usklađujući mjere koje su već na snazi za muškarce.

Inače, u Danskoj se prvo regrutuju dobrovoljci, dok se preostali biraju putem lutrije. Kada je riječ o ženama, kojih je među regrutima prošle godine bilo oko 24 posto, do sada im je bilo dopušteno dobrovoljno služenje vojske, piše Dnevno.hr.

"U situaciji u kojoj se danas nalazi svijet, potrebno je imati više ročnika, i mislim da i žene trebaju tome doprinijeti jednako kao i muškarci", rekla je Katrine, ročnica Danske kraljevske gardijske pukovnije.

Vojnikinjama se prilagođava oprema

Oružane snage Danske sada su u procesu prilagođavanja kasarni kako bi bile bolje opremljene za žene. "Razne stvari se moraju poboljšati, posebno kada je riječ o opremi. Trenutno je sve napravljeno za muškarce, tako da su, na primjer, ruksaci preveliki, kao i uniforme", izjavila je Katrine.

Danska, koja se prošle sedmice složila s drugim članicama NATO saveza da poveća potrošnju na odbranu, planira postepeno povećati trajanje vojnog roka s četiri na jedanaest mjeseci do 2026. godine, te povećati broj ročnika sa sadašnjih oko 5000 na 7500 do 2033. godine.

Danska nije jedina

Danska nije ni jedina ni prva evropska zemlja koja je odlučila novačiti žene. Prvog januara 2018. godine, Švedska je ponovo uvela obavezni vojni rok za sve građane, bez obzira na spol, a broj ročnica iz godine u godinu raste. U 2022. godini taj broj iznosio je 20 posto, dok je u 2024. zabilježeno čak 24 posto žena među ročnicima.

"Ulošci i tamponi u vojnim barakama su normalni"

Ravnopravnost spolova ogleda se i u činjenici da je sasvim uobičajeno vidjeti tampone i uloške u kupaonicama vojnih baraka širom Švedske. "Želimo omogućiti ročnicama da imaju na raspolaganju sve potrepštine koje su im potrebne", rekao je Per Oster, savjetnik za ravnopravnost spolova u švedskim oružanim snagama.

Norveška je 2015. godine postala prva članica NATO-a i prva evropska država koja je uvela obavezni vojni rok za sve građane, bez obzira na spol. Postotak žena u norveškim oružanim snagama stalno raste, a 2020. godine čak 33 posto od ukupnog broja ročnika koji su odslužili vojni rok bile su – žene.

Norveške oružane snage biraju najbolje kandidate, najprije putem online procjena, a zatim i kroz fizičke testove. U 2023. godini izabrano je 24.600 muškaraca i žena za fizičke testove, a među njima je konačno odabrano 9.840, od čega je 36 posto bilo žena.