Sadržaj pisma ohrabio je lidera SDA Bakira Izetbegovića, koji je u prvi plan istaknuo Blinkenov stav da izmjena Izbornog zakona mora biti bazirana na izmjeni Ustava, dok je lider DF-a Željko Komšić kazao da i sam zagovara takvu transformaciju Ustava Bosne i Hercegovine “kako bismo implementirali sve presude Evropskog suda iz Strassboura i napokon uspostavili jednakopravnost svih građana”.

Lideri SNSD-a i HDZ-a Milorad Dodi i Dragan Čović nisu javno komentirali Blinkenovo pismo iako je posve jasno da ni najmanje nisu zadovoljni glavnim porukama.

Ni Dodiku ni Čoviću nikako se ne dopada činjenica da Blinken insistira na ustavnim promjenama koje moraju prethoditi  promjenama izbornog zakonodavstva, jer je kristalno jasno da će svaku raspravu o ustavnim promjenama “političko Sarajevo” iskoristiti kao priliku da se napokon uspostave simetrična rješenja i kad je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH i kad su u pitanju položaj, ustroj i nadležnosti godnjeg doma u dva entitetska paralamenta.

Dodik se sve vrijeme tokom višemjesečnih pregovora o izmjenama izbornog zakonodavstva držao po strani smatrajući da je to problem koji se tiče isključivo federalnih političkih partnera i u koji se RS ni na koji način ne bi trebala miješati. No, sada je posve jasno da nikakvih izbornih promjena neće biti dok se prethodno ne dogovori ustavni okvir, a to, pored ostalog, podrazumijeva i preustroj Vijeća naroda u Republici Srpskoj jednako kao i Doma naroda u Federaciji BiH.

Čoviću se, također, ne dopada Blinkenovo insistiranje na ustavnim promjenama, za šta je potrebno osigurati dvotrećinsku podršku zastupnika iz oba entiteta u Parlamentu BiH. Otpada, dakle, mogućnost da se o ustavnim promjenama dogovore dvije najveće stranke hrvatskog i bošnjačkog naroda, HDZ i SDA, koje same jedva da imaju i prostu većinu u Parlamentu BiH. Da bi se osigurala dvotrećinska većina, u pregovore se moraju uključiti još najmanje tri ili čak četiri stranke: SNSD mora uspostaviti saradnju sa SDS-om Mirka Šarovića, a SDA i HDZ s DF-om Željka Komšića, SDP-om Nermina Nikšića te SBB-om Fahrudina Radončića.

Nakon pisma Anthonyja Blinkena članovima Predsjedništva BiH, potpuno je jasno da o ustavnim promjenama neće više razgovarati samo lideri vodećih nacionalnih partija, ("nacionalne poglavice"),  nego i lideri građanskih partija, kao četvrtog konstitutivnog elementa, od čega su Čović i Dodik do sada bježali kao đavo od krsta, nadajući se da će udruženim snagama "slomiti" lidera SDA Bakira Izetbegovića i dogovoriti promjene izbornog zakonodavtsva po diktatu Mostara i Banja Luke. 

Nakon pisma Anthonyja Blinkena, Bakir Izetbegović može odahnuti a Čović i Dodik uzdahnuti.

(Sl. B.)