Dokument nije razmatran niti je usaglašen na nivou Predsjedništva BiH, što je već uobičajena praksa komuniciranja trojice posvađanih članova državnog vrha s vanjskim svijetom. Komšić je u njemu iznio osobna stajališta o tome šta su problemi njegove zemlje i kako bi ih trebalo rješavati, piše Hina.

Hrvatsku i Srbiju optužio je da se preko stranaka koje vode Čović i Dodik direktno miješaju u unutrašnja pitanja BiH, a HDZ BiH i Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za "sustavno blokiranje rada i urušavanje državnih institucija".

"Uloga EU (u BiH) pod značajnim je utjecajem Hrvatske, a Hrvatska pokušava zaštiti svoje interese preko EU-a kako bi zadržala utjecaj u BiH, posebice kroz aktivnosti HDZ-a BiH, sestrinske stranke HDZ-a u Hrvatskoj", navodi se, između ostalog, u Komšićevom 'non-paperu'.

HDZ BiH i SNSD on dodatno optužuje da kroz reformu Izbornog zakona nastoje zacementirati politike temeljene na etničkim načelima, čiji je krajnji cilj uspostava "etnički čistih izbornih jedinica", što on vidi kao ekvivalent ideji o tri entiteta u BiH.

Izrazito važnim problemom ocijenio je i sve veće pritiske Rusije na BiH s ciljem zaustavljanja njezinog puta ka članstvu u NATO-u. Komšiću se ne sviđa ni uloga koju u BiH ima sadašnji sastav Delegacije EU-a u Sarajevu.

Ta institucija, po Komšićevu sudu, stalno nešto "pokušava dati Čoviću" i zbog toga radi pritisak na druge političke stranke uključene u pregovore o promjenama izbornog sistema, a neke od njih građanske orijentacije pri tome potpuno zaobilazi, prenosi "Tportal".

Ministrima vanjskih poslova država EU-a Komšić je sugerirao kako je najvažniji reformski cilj provesti pet presuda Europskog suda za ljudska prava.

Za presudu Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" na čijoj provedbi naročito insistira HDZ BiH, tvrdi kako je, zapravo, već provedena, jer su istom presudom ionako stavljene izvan snage sporne odredbe Izbornog zakona o načinu popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, a Centralna izborna komisija je izradila svoje upute kojima je ta praznina popunjena.

Komšić je otvoreno podržao zahtjev Stranke demokratske akcije (SDA) da se entitetski Dom naroda pretvori u tijelo reduciranih ovlasti koje bi odlučivalo samo o pitanjima zaštite vitalnih nacionalnih interesa i ne bi više potvrđivalo sve zakone kako je to sada slučaj.

Ministre vanjskih poslova EU-a zaključno je pozvao da poboljšaju koordinaciju sa SAD-om i poduzmu odlučnije korake kako bi suzbili ruski utjecaj na BiH, ali i potaknuli provedbu reformi u toj zemlji.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je prošle sedmice 'non-paper' o Bosni i Hercegovini na Vijeću za vanjske poslove EU-a.

Neslužbenom diplomatskom dokumentu o Bosni i Hercegovini, čiji je pokretač Hrvatska, pridružilo se još pet zemalja.

U njemu se, među ostalim, kaže da BiH mora ostati u centru pažnje EU-a, da je članstvo te zemlje u EU-u i prioritet i težnja, a da bi se to ostvarilo, potrebna je sveobuhvatna transformacija cijelog društva.

Jedan od prvih ciljeva na tom putu je stjecanje kandidatskog statusa, za šta je potrebno ispuniti 14 prioriteta koje je definirala Europska komisija.

U dokumentu se kaže i da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana bez obzira na to u kojem dijelu države žive.

Kako bi ispunila političke kriterije, Bosna i Hercegovina mora provesti presude Europskog suda za ljudska prava, navodi se, također, u dokumentu.