“Kao da smo opet u hladnog ratu, na Balkanu se na pandemiju od početka gleda kao na geopolitičko pitanje”, tako počinje svoju analizu u "Der Standardu" Adelheid Wölfl.

I nastavlja:

“Prozapadno orijentirane zemlje tražile su pomoć od Bruxellesa i time što su odbijale potrepštine iz Kine ili Rusije, htjele su pokazati lojalnost. Ideološka fronta trenutno se pruža između Pfizera i AstraZenece s jedne strane i Sputnika V i Sinopharma s druge.”

Wölfl dalje navodi da Srbija i “dominantno proruski dio Bosne Republika Srpska” istodobno i uzimaju vakcine s obje strane, kao što se upuštaju i u političku propagandu Moskve i Pekinga. "Der Standard" primjećuje da se Ivica Dačić javno vakcinisao Sputnikom V i da je pritom izjavio:

“Kao što čvrsto vjerujem da je Zemlja okrugla, tako vjerujem i da je ova vakcina dobra i da je svako treba primiti. Htio sam dobiti baš rusku vakcinu, jer vjerujem u rusku medicinu.”

Drugdje na Balkanu na stvari se gleda drugačije, primjećuje Wölfl i navodi kao primjer predsjednika Vlade Albanije Edija Ramu koji je rekao da on nema predrasuda u pogledu ruskih i kineskih vakcina:

“Ali je naše rješenje ipak potražiti vakcine na zapadnoj, a ne na istočnoj strani.”

Tu se dolazi do loma, primjećuje Wölfl, u trenutku kad je Austrija istaknula da bi htjela posegnuti za Sputnikom V. Kako je i N1 izvještavao, govorilo se i o namjeri da se u farmaceutskim pogonima u Austriji proizvodi ta vakcina, a to se na jugozapadu Europe shvatilo onako kako su se vakcine sve vrijeme i doživljavale – geopolitički.

“Mediji u Hrvatskoj ukazuju na to da Beč odstupa od zajedničke strategije vakcinisanja na nivou EU-a”, piše "Der Standard".

“Hrvatska agencija za lijekove”, misli se na Halmed, “istaknula je da je Mađarska prva članica EU-a koja je odustala od zajedničke strategije i vakcinisala Sputnikom V, izdavši pritom samo hitno odobrenje. (Halmed) istaknuo je da se u načelu ne mogu preskakati propisane procedure i da su inače neophodne temeljitije analize veće količine podataka.”

Dalje se agencija iz Hrvatske citira i u tome da je za dopuštenje vakcina u Hrvatskoj, jednako kao i u drugim članicama EU-a, neophodno odobrenje centralne agencije EU-a, odnosno EMA-e.

Stanje u Bosni i Hercegovini "Der Standard" u nastavku opisuje kao posebno teško. Onaj dio BiH koji se odnosi na Federaciju, bio je prisiljen, nakon što je računao na vakcine sa Zapada i nije naručivao Sputnik V, na kraju naprosto uzeti bilo šta, odakle god, jer je epidemiološko stanje postalo krajnje ozbiljno.

Raspoloženje u BiH "Der Standard" ilustrira tamošnjim medijskim komentarima povodom namjere Austrije da naručuje i Sputnik V, da se i EMA pri odobravanju vakcina “ravnala prema zdravstvenim, a ne prema geopolitičkim argumentima”. Odluka Austrije ostavila je traga i u Srbiji pa "Der Standard" citira tamošnji, srpski "Kurir" koji je cinično zapitao: “A što će na to reći Bruxelles?”

Tu nije kraj priče o vakcinaškim zdravstvenim, odnosno geopolitičkim prijeporima. U Bugarskoj se do sada barem jednom dozom vakcinisalo tek sedam posto stanovništva pa je ponuda iz EU-a dodatnih 1,2 miliona doza dočekana radosno. Vlada u Sofiji se, međutim, kritizira zato što od početka nije posegnula za svim mogućnostima nabavke vakcina.

Vlada se, pak, nalazi između čekića i nakovnja, s jedne strane se čeka na EMA-ino dopuštenje Sputnika V, a s druge se opozicija navodi kao “proruska”, traži da se odmah krene s nabavkom ruskih vakcina.

U kraćem pregledu preostalih zemalja, navodi se da su mahom odustale od čvrstog pristupa čekanju na program WHO-a COVAX i čekanje na pomoć iz Bruxellesa, odnosno da se u Sjevernoj Makedoniji i u Crnoj Gori koristi i vakcina iz Rusije. U Rumuniji se, pak, vakcine iz Rusije i Kine apsolutno ne uzimaju u obzir, iz političkih i historijskih razloga.

“Premijer Florin Citu to je eksplicitno isključio”, navodi Wölfl.