Liječnici su podigli svoj glas zbog dezinformacija o COVID-u koje se šire društvenim mrežama. Craig Spencer i Seema Yasmin pisali su za "New York Times" o tome koliko im dezinformacije s Facebooka otežavaju posao.

Doktor Craig Spencer direktor je opće i hitne medicine u Medicinskom centru na njujorškom Prezbiterijanskom sveučilištu Kolumbija, a doktorica Seema Yasmin je medicinska analitičarka CNN-a. Njih dvoje gostovali su na CNN-u i govorili o poteškoćama na koje nailaze u svom poslu zbog velikog broja dezinformacija o koronavirusu koje kruže društvenim mrežama.

U svom članku u "New York Timesu" Yasmin je pisala o svom kolegi koji radi na hitnom odjelu i koji je rekao da postoji lijek za COVID-19. A kad su mu predočeni dokazi da lijek ne postoji, rekao je: "Ali, vidio sam to na Facebooku".

Yasmin kaže da se radi samo o još jednom nivou zastrašivanja, jer kad je riječ o zdravstvenom radniku, ljudi pomisle: "Pa on to sigurno zna".

"Ali ovo potvrđuje da smo na određenom nivou svi podložni pogrešnim zdravstvenim informacijama i dezinformacijama, jer nam lansiraju gluposti", tvrdi ova doktorica.

A ljudi koji to rade, nastavlja, hrane se činjenicom da smo ranjivi, nervozni, uplašeni i zatrpani informacijama, i što ne znamo u šta vjerovati, jer predsjednik kaže jedno, a naučnici drugo. A tu su i platforme poput Facebooka i drugih društvenih mreža, koje šire takve informacije i koriste algoritme koji nagrađuju širenje loših informacija.

"Ako ih dijelite, gluposti su obično fantastičnije i upečatljivije od dosadnih i suhih činjenica koje objavljuju medicinske ustanove. Prošle sedmice izašlo je istraživanje koje se bavilo količinom pogrešnih informacija i dezinformacija koje se šire Facebookom," ističe Yasmin.

Pomenuta organizacija, dodaje, otkrila je da su prošle godine te stvari imale 3,8 milijardi pregleda.

"I ne samo što Craig i ja ne možemo to pratiti... To ne mogu ni Centar za kontrolu bolesti (CDC), ni Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). I oni postavljaju stvari na Facebook, dobre informacije, ali to nema ni blizu toliko pregleda. Situacija je stvarno teška", ocjenjuje Yasmin.

A ljudi su tome podložni, nadovezao se voditelj emisije Don Lemon, naročito mladi, fakultetska omladina koja puno vremena provodi na mrežama. Potom je upitao doktora Spencera koliko često od pacijenata čuje ove pogrešne tvrdnje?

"Sve vrijeme, nažalost. I to ne samo od pacijenata ili od ljudi s ljevice, odnosno desnice. To čujem od svih. Vaša emisija je sjajna, mnogi je gledaju. Ali više ljudi za nekoliko dana odgleda dokumentarac o virusnoj zavjeri "Plandemiju", nego vašu emisiju u cijeloj sedmici. I više ljudi za 24 sata odgleda video "Američkih doktora s prve linije", grupe tzv. doktora koji govore o hidroksiklorokinu, nego vašu emisiju u dvije sedmice", poručuje Spencer.

Lemon ističe kako je to politizacija koja ljude tjera na razmišljanje: "Ako vjeruješ da koronavirus postoji, onda si protiv predsjednika, a ako ne vjeruješ da postoji, onda si za njega". Ali to ne bi smjelo biti tako, jer ako virus zaista postoji, to ne znači da ste protiv predsjednika, nego samo da ste za činjenice.

Spencer se s njegovim tvrdnjama u potpunosti slaže. Kaže da je dio problema i to podrivanje javnog zdravlja i nauke od samog izbijanja pandemije u SAD-u koje je dovelo do toga da ljudi ne znaju kome se obratiti.

"Činjenica je da se Centar za kontrolu bolesti ne obraća svakodnevno javnosti, ne prenosi nam novosti i vjerodostojne informacije, pa ih zato ljudi traže na Facebooku ili predsjednikovom Twitter profilu. Ne znaju kome se okrenuti kako bi dobili vjerodostojne informacije, jer ih ne dobivaju ni od Centra, ni od kriznog štaba. Zato kreću u potragu. I, nažalost, nalaze ih na Facebooku, gdje se dezinformacije o virusu šire brže od samog virusa", upozorava Spencer.

Voditelj emisije zamolio je doktoricu Yasmin da prokomentariše novi izvještaj Američke akademije za pedijatriju i Udruženja dječijih bolnica, prema kojem se broj slučajeva COVID-a 19 među djecom od početka avgusta povećao za 21 posto.

"Taj porast od 21 posto se dogodio u samo dvije sedmice. Mislili smo da su djeca zaštićenija od odraslih, ali puno tih podataka potječe iz ranijeg perioda pandemije, dok su djeca bila u izolaciji. A sad se vraćaju u školu. Povrh toga, tu je i sezonska gripa. Moramo biti vrlo oprezni, moramo se testirati. I, kao odgovor na pandemiju, moramo činiti osnovne stvari, ono što do sada nismo činili", zaključila je Yasmin.

(Vijesti.ba)