U najnovijem "Mostu" Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome da li će najavljene promjene Ustava i Izbornog zakona donijeti jačanje ili slabljenje države Bosne i Hercegovine. Sagovornici su bili dva inostrana poznavaoca balkanskih prilika - Florian Bieber, profesor južnoslavenskih studija na Univerzitetu u Grazu, i Bodo Weber, analitičar u Vijeću za demokratizaciju politike iz Berlina.

Razgovaralo se i o tome da li bi članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine trebalo da bira parlament da bi se izbegla mogućnost da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva, da li bi svog predstavnika u Predsjedništvu trebalo da imaju i građani koji ne pripadaju nijednom od tri konstitutivna naroda, kao i o tome da li se u Bosni i Hercegovini mogu pomiriti etnički i građanski princip u funkcionisanju države.

Omer Karabeg / RSE: U kojoj mjeri je politika Evropske unije prema Bosni i Hercegovini pod uticajem Hrvatske? Hrvatska, kao članica Evropske unije, snažno lobira da se izborni zakon promijeni u skladu sa zahtevima Dragana Čovića lidera HDZ-a Bosne i Hercegovine. U tom smislu Hrvatska je nedavno u Brisel uputila takozvani non paper koji je podržalo pet evropskih zemalja.

Florian Bieber: Kao zemlja članica Hrvatska ima uticaj u Evropskoj uniji kad je u pitanju Bosna i Hercegovina. Svaka zemlja članica, koja ima neki poseban interes, može da utiče na politiku Evropske unije. Vladajuća Hrvatska demokratska zajedica ima jak interes da podrži istoimenu stranku u Bosni i Hercegovini.

Ne radi se tome da Hrvatska sa svojim stavom dominira unutar Evropske unije nego o tome da druge zemlje nemaju interes da se protive njenom stavu i ponude drugačije viđenje kako Evropska unija može da pomogne Bosni i Hercegovini. Za sada imamo samo non paper, nemamo zvaničan stav Evropske unije ali, ako uzmemo u obzir da je komesar za proširenje EU iz Mađarske kojoj je blizak hrvatski stav, možemo predpostaviti da postoji opasnost da Brisel olako prihvati interpretaciju Hrvatske.

Bodo Weber: Do prije nekoliko mjeseci i do pojave non papera Hrvatska uopšte nije imala uticaj na politiku Evropske unije prema Bosni i Hercegovini. Hrvatska, koja već duže vremena nastupa kao produžena ruka HDZ BiH i njenog lidera Dragana Čovića, bila je popuno izolovana sa svojim stavom. Doživljavana je kao remetilački faktor kad je riječ o politici prema Bosni i Hercegovini. Međutim, u posljednja tri-četiri mjeseca Hrvatska puno agresvinije lobira i nije više sama.

Dobila je podršku nekoliko neliberalnih članica EU što dosta govori o tome sa kojih pozicija ona nastupa. Uspjela je, međutim, da prevari i dvije države, koje ne spadaju u skupinu neliberalnih zemalja - to su Grčka i Malta - vjerovatno zbog toga što je u non paperu svoj stav prema Bosni i Hercegovini vrlo vješto povezala sa migracijskim pitanjem. Sve se to dešava u kontekstu pregovora o reformama u Bosni i Hercegovini koje vode predstavnici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih država. Meni se čini da ti pregovori idu ka tome da se bar djelomično udovolji HDZ-u BiH i Draganu Čoviću.

Omer Karabeg / RSE: Nedavno je američki ministar inostranih poslova Antony Blinken uputio pismo članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine u kome se kaže da ustavni poredak, koji je uspostavljen Dejtonskim sporazumom, nije uklesan u kamen i da će biti potrebno izvršiti ograničene ustavne promjene da bi se uradila reforma izbornog sistema. Da li se Blinkenov pristup razlikuje od pristupa Evropske unije s obzirom da se traže prvo ustavne promene, pa onda reforma izbornog sistema?

Florian Bieber: Mislim da je jako teško jasno identicifirati šta su razlike. U Blinkenovom pismu se kaže da su potrebne ustavne promjene, ali se naglašava da treba da budu ogranične. Za ishod dogovora o promjenama ustava bitno je da li će to biti dogovor iza zatvorenih vrata lidera nacionalnih stranaka - Hrvatske demokratske zajednice, Stranke demokratske akcije i Saveza nezavisnih socijaldemokrata - ili će to biti otvoreni proces u kome će moći da učestvuje i široka javnost.

Postavlja se pitanje koji su prioriteti? Da li je prioritet provođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci i drugih sličnih odluka tog suda ili kompromis koji bi obuhvatio i interes hrvatske strane. To nije jasno iz tog pisma. Naravno, sve je moguće, ali ne mislim da postoji bitna razlika između stava američke vlade i Evropske unije o tom pitanju.

Omer Karabeg / RSE: Gospodine Bieber, mislite li i vi da predlog izmjena izbornog zakona, iza kojeg stoje bosanskohercegovački HDZ i Hrvatska, otvara put ka formiranju trećeg, hrvatskog entiteta?

Florian Bieber: Taj prijedlog učvršćuje etničko predstavljanje u političkom sistemu. Dvadeset pet godina nakon dejtonskog ustava. koji u najvećoj mjeri naglašava etničku pripadnost i daje veoma malo prostora za građanski identitet, promjene ne bi trebalo da idu u tom pravcu. Mislim da je etnički princip u toliko velikoj prednosti nad građanskim da treba razmišljati o tome kako smanjiti tu prednost, a ne kako je povećati. A prijedlog HDZ-a povećava prednost etničkog principa i pokušava da uvede teritorijalni princip. Mislim da je stvarenje trećeg entiteta cilj HDZ-a Bosne i Hercegovine. Nije to neka tajna, nije to nešto skriveno.

Integralni razgovor možete oričitati OVDJE.