Vijeće za vanjske poslove Evropske unije razmatrat će narednog mjeseca hrvatski "non-paper" koji se tiče stanja u Bosni i Hercegovini, ali čini se da akcija hrvatske diplomatije nije pobudila naročit interes vodećih evropskih država. Hrvatsku inicijativu podržalo je pet država iz evropske perolake kategorije (Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar), ali niti jedna iz reda teškaša.

Odmah nakon što je hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman predstavio inicijativu evropskim partnerima, reagirao je potpredsjednik SDA Denis Zvizdić, kazavši kako je to "pogrešan put", jer se Zagreb o inicijativi nije konsultirao sa Sarajevom.

"Može se dogoditi da institucije EU doista usvoje neki dokument o BiH a da ga Vijeće ministara i Parlament BiH ne prihvate. Šta smo onda dobili", kazao je Zvizdić naglasivši kako je u vrijeme kada je bio predsjedavajući Vijeća ministara BiH, imao veoma blisku i korektnu saradnju s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem pa bi tako trebalo raditi i sada.

"Očekujem od susjeda pomoć, ali ne oktroirana rješenja", kazao je Zvizdić.

Da je hvratski "non-paper" naišao na hladan prijem u EU, potvrdio je berlinski "Tageszeitung", koji je još početkom aprila napisao kako je cilj HDZ-a “da proširi utjecaj Hrvatske u BiH”.

- Više zemalja Evropske unije, koje nisu imune na šovinističko-nacionalističku ideologiju, to podržava - napisao je berlinski "Tageszeitung", navodeći kako hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman neprestano radi na širenju hrvatskog utjecaja u Bosni i Hercegovini.

- Radman je nedavno u Bruxellesu izjavio da Hrvatska želi pomoći svojoj susjednoj zemlji Bosni i Hercegovini da postane funkcionalna. No, njegov "non-paper", koji je predstavio u Bruxellesu, pokazao se kao manipulacija koja umnogome pomaže daljnjoj destabilizaciji zemlje - navodi se u komentaru berlinskog "Tageszeitunga".

Gordan Grlić Radman želi provesti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini, kojim se nastoji proširiti utjecaj tamošnje hrvatske nacionalističke stranke HDZ BiH, piše TZ. Stranka smatra nepravednim što hrvatskog člana tročlanog Predsjedništva cijele države mogu birati svi građani entiteta Federacije BiH, a ne samo Hrvati.

- To je bio slučaj sa Željkom Komšićem, koji je prije dvije godine kao Hrvat izabran u Predsjedništvo BiH, ali pripada stranci socijalno-liberalne orijentacije, a ne HDZ-u BiH. Usto, hrvatski nacionalisti žele promijeniti Izborni zakon u odnosu na Dom naroda FBiH tako da imaju pravo veta. Dom naroda može blokirati zakone koje je usvojio parlament - navodi se u komentaru.

Hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman boravio je protekle sedmice u Sarajevu, pokušavajući s bošnjačkim prvacima makar malo izgladiti loše odnose Hrvatske i BiH, ali svima je jasno da tom zakašnjelom posjetom neće značajnije ojačati akcije hrvatskog "non-papera" u Bruxellesu.

(SL. B.)