Nije realno da se Slovenija tokom svog predsjedavanja Vijećem Evropske unije u drugoj polovini ove godine pred EU predstavi kao aktivni faktor u regionu Zapadnog Balkana, smatra bivši slovenski predsjednik Milan Kučan.

On je u intervjuu za današnje izdanje ljubljanskog “Dela” rekao da mu se čini kako je ambicija sadašnje slovenske vlade da ponudi neku “svježu ideju” za približavanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

Rekao je da se to čini privlačnim, ali je nerealno, dodavši da se Slovenija od tog prostora godinama udaljavala i diplomatski ga zanemarivala pa se sada teško može predstaviti kao utjecajan regionalni faktor, prenijela je Hina.

- Posebno zato jer nam upletene države u regionu to ne priznaju – dodao je on.

Kao primjer gdje se Sloveniji priznaje utjecaj spomenuo je samo Sjevernu Makedoniju, gdje je slovenska politika bila “prilično aktivna”.

- Ni Kosovo nas ne vidi kao faktor u regionu pa se teško možemo postaviti u ulogu nekoga ko razumije te procese, nekoga ko ima rješenja, kad smo se godinama pretvarali da nas ne zanima taj prostor – kazao je Kučan.

Govoreći o Bosni i Hercegovini povodom nedavnih polemika u vezi s "non-paperom" u kome se razmišlja o prekrajanju granica na Balkanu i podjeli BiH duž etničkih linija, Kučan se prisjetio situacije od prije desetak godina. On je tada, kao izaslanik premijera Boruta Pahora, analizirao stanje u BiH i sam o tome sastavio jednu vrstu neformalnog dokumenta na nekoliko stranica te ga predao tadašnjem predsjedniku Evropskog vijeća Hermanu van Rompuyju.

- Dobio sam osjećaj da ga ta analiza na desetak stranica nije zanimala ili da je nije ni pročitao. Kazao mi je, rečeno pojednostavljeno, da je pažnja Evropske unije – sve dok nema rata – usmjerena na Srbiju, da Srbiju treba što prije osposobiti i primiti u EU kako bi ona, kao regionalna sila na Balkanu, preuzela odgovornost za pacifikaciju Balkana – kazao je Kučan.

On kaže da je Van Rompuyja tom prilikom upozorio kako je opasno na Balkanu govoriti o regionalnim silama, jer to vodi prema ratu. Kučan, također, kaže da je analiza koju je tada predao Van Rompuyu, sadržavala “grube činjenice” o stanju u Bosni i Hercegovini, i to da ona nakon Dejtonskog sporazuma “propada”.

- Ne samo da ne funkcioniše nego da se raspada iznutra – naveo je Kučan, dodavši da stanje ni sada nije bolje.

Ako se u 30 godina ništa ne dogodi i stvari ostaju na statusu quo, to znači da je stanje sve gore, a podjele su sve veće, naveo je on u intervjuu.

- Ako se ništa ne učini da se zaustavi unutarnji raspad države, može se dogoditi i da dođe do raspada izvana – kazao je Kučan i dodao da je najglasniji zagovornik raspada BiH “vođa Srba i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ali da ni odnosi Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH nisu uzorni”.