Bećirović kaže da će dešavanja u ovog godini najkasnije do jeseni biti u funkciji preraspodjele političkih snaga u Bosni i Hercegovini te da očekuje da predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija podnese ostavku. Bećirović ostaje pri ranije iznesenoj tvrdnji da će nakon izbora 2022. godine Milorad Dodik, Bakir Izetbegović i Dragan Čović biti dio političke prošlosti BiH.

"Oni su dobijali izbore jer su, jednostavno, napravili takav ambijent da niko drugi ne bi mogao dobiti izbore, osim njih. Postojale su neke manje stvari koje nisu kontrolisali, manje političke opcije, ali generalno, oni još nisu uzdrmani na način na koji bi trebali i koji bi bio uvod za te političke promjene koje se očekuju", smatra Bećirović.

Pomoć američkih sigurnosnih agencija u borbi protiv kriminala i korupcije

Bećirović ističe kako su promjene stigle u gotovo sve zamlje Zapadnog Balkana, Crnu Goru, Makedoniju, Bugarsku te da na red dolazi sređivanje situacije u BiH.

"To je logičan slijed događaja koji očekuje i čelnike u Bosni i Hercegovini i zbog toga su oni vrlo nervozni. Naravno da je tu važna uloga međunarodnog faktora, jer unutrašnje političke snage nemaju toliko potencijala i snage da se mogu same suprotstaviti tim političko-mafijaškim i kriminalnim strukturama i potrebna je pomoć izvana. I to će se posebno ogledati u pomoći američkih sigurnosnih agencija u borbi protiv kriminala i korupcije. Jer, radi se o klasičnim mafijaškim društvima“, ističe prvi čovjek IFIMES-a Zijad Bećirović.

Hrvatska zbog UZP-a ne može biti akter rješavanja situacije u BiH

Non-paper koji je predložila Hrvatska o načinu rješavanja situacije u Bosni i Hercegovini, Zijad Bećirović smatra problematičnim, jer postoji nekoliko ograničavajućih faktora zbog kojih ta država uopće ne bi mogla biti akter u prevazilaženju političkih problema u BiH.

"Kao što je poznato, Hrvatska je učestvovala u udruženom zločinačkom poduhvatu preko svojih kadrova, to su bili kadrovi HDZ-a. Hrvatska je na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu presuđena da je učestvovala u međunarodnom konfliktu, a to u prijevodu znači u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Ona bi sama morala tražiti izuzeće, da ne može učestvovati u svemu tome, jer ima te dvije hipoteke. To je logično. Svaki pravnik bi vam rekao da se Hrvatska mora izuzeti iz tih rješavanja. Čak bi se morao izuzeti i ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, jer on je državljanin Bosne i Hercegovine i time dovodi u pitanje pristrasnost svojih rješenja, ponuda i slično ili da možda želi da ostvari neku protivpravnu korist za nekoga drugoga ili trećega, neku organizaciju", smatra Zijad Bećirović.

Hrvatski non-paper podržavaju samo desničari

On ističe kako su hrvatski non-paper podržale Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar, a tamo su na vlasti, kako tvrdi, desničarske, a prema nekim svojim stavovima, možda čak i profašističke vlade.

"To su vlade koje uglavnom mnogo više novaca dobijaju iz budžeta EU nego što im pripada. One pokazuju neku vrstu euroskepticizma i prave probleme unutar Evropske unije za donošenje različitih rješenja i, ustvari, sve te nabrojane države su vrsta nekog ružnog lica Evrope i imaju više problema unutar svojih država nego što ih ima sama Bosna i Hercegovina“, smatra Bećirović.

On smatra problematičnim non-paper koji je kao kompromisno rješenje ponudio predsjednik Evropske komisije i visoki predstavnik za sigurnosnu i vanjsku politiku Josep Borrell, a to je potvrda evropskog puta Bosne i Hercegovine.

"To više niko i ne respektuje, jer šta znači podrška evropskom putu Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana? Učinite ključne korake u nekom predvidivom vremenu da Bosna i Hercergovina i neke druge države u regiji postanu punopravne članice i najbolje je rješenje da to bude grupno", ističe prvi čovjek IFIMES-a.

Od samita Brdo-Brijuni ne može se očekivati ništa

Zijad Bećirović za BHRT govori kako predstojeći samit Brdo-Brijuni ne može donijeti ništa novo kako zbog međusobnog odnosa Hrvatske i Slovenije, koje organiziraju skup, a ti odnosi, kako kaže, ne mogu biti nikome primjer, tako i zbog odnosa organizatora prema Bosni i Hercegovini.

„Predsjednik Pahor je dolazio u Sarajevo, govorio o podjeli, kako da se mirno raziđete. Znamo odnos hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića prema Bosni i Hercegovini te njegove poprilično fašisoidne izjave. I oni su domaćini jednog takvog skupa. Znamo šta je uradio premijer Slovenije Janez Janša. Ja bih čak, da sam u ulozi članova Predsjedništva, dobro razmislio da li bih uopće išao na jedan takav skup“, navodi Bećirović.

(BHRT)