Piše: Darko Omeragić

Bosna i Hercegovina je od 22. maja bogatija za još jednu akademiju nauka i umjetnosti – Internacionalnu akademiju nauka, umjetnosti i religije u BiH. Vijest o osnivanju nove akademije u bh. medijima je dobila premalu pažnju, mnogo manju od one koju su izazvale izjave njenog predsjednika akademika Asima Kurjaka o akademskoj karijeri Sebije Izetbegović, direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Akademik Kurjak je kao jedan od osnivača Akademije tog 22. maja na svečanoj skupštini izabran za predsjednika Internacionalne akademije nauka, umjetnosti i religije u Bosni i Hercegovini. U informaciji o osnivanju nove akademije koju je (među rijetkim medijima koji su se uopšte bavili ovim događajem) prenijela zvanična web stranica Islamske zajednice u Hrvatskoj se navodi da novoosnovana Akademija ima 11 razreda i već 90 naučnika. U informaciji se navodi da će jedan od glavnih kriterija za članstvo biti broj naučnih radova koje je svijet zapazio, kvalitet časopisa u kojima su ti radovi objavljeni i broj citata koje su vrednovale nepristrane međunarodne baze podataka.

„Mi smo ovdje okupili sve dijelove BiH, sve nacije i narodnosti BiH i dobili smo 11 inozemnih članova, sve redom vrhunskih znanstvenika, među njima je 12 bivših rektora, deset bivših dekana, 11 bivših ambasadora koji su citirani više od 55.000 puta, uglavnom jedan intelektualni kapital koji je ogledalo moći bilo koje sredine“, rekao je prilikom osnivanja Internacionalne akademije profesor Kurjak.

ČETIRI RAZREDA VIŠE

Kurjak je kazao da ona za razliku od drugih akademija ima četiri dodatna razreda, a to su razredi za dijasporu, za religiju, za mlade naučnike i za održivi razvoj. Cilj akademije je, kako je rekao, okupljanje svih stručnjaka iz BiH i dijaspore, kako bi se njihov glas čuo, zaštita građana od površnosti i ponavljanja povijesti. Među onima koji su se pridružili Kurjakovoj akademiji su muftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz ef. Hasanović, tajnik Mešihata mr. sc. Nermin Botonjić, te doc. dr. Aldin Dugonjić, voditelj Centra za certificiranje halal kvaliteta. Jedan od saradnika ove akademije će biti i prof. dr. Almir Badnjević koji je bh. javnosti postao poznat kao direktor mjeriteljske laboratorije Verlab koja se bavila verifikacijom takozvanih „Malina respiratora“. Uz njih u Kurjakovu akademiju su, između ostalih, ušli i Žarko Papić, Safet Zec, Enver Zerem, Borislav Petrović, Jasmin Bučo i Mile Stojić. Tu su trebali biti i Franjo Topić, počasni predsjednik HKD „Napredak“, profesori Željko Šain, Adnan Silajdžić, Šaćir Filandra i Pavo Jurišić i fra Velimir Valjan, ali su se povukli.

Fenonem „pandemije akademija“ u BiH Slobodna Bosna istražuje već mjesecima. Početkom februara pisali smo da se Kurjak i akademik Suad Kurtčehajić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu uveliko dogovaraju da osnuju novu akademiju, ali da je stvar zapela na njenom imenu. Kurtčehajić je insistirao da ime nove akademije počinje prefiksom „Bosanski“, ali je Kurjak imao neku drugu ideju u pogledu imena. Uz novoosnovanu akademiju u BiH ih funkcioniše još pet: Akademija nauka i umjetnosti BiH (ANU), Akademija nauka i umjetnosti RS, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (takozvana Zukorlićeva akademija op.a.), a u „stolnom“ dijelu Mostara funkcionišu još dvije istog imena - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). No, biće još jedna jer akademik Kurtčehajić, prema našim informacijama, nije odustao od osnivanja bosanske akademije nauka i umjetnosti.

O „poplavi“ akademija se bh. akademici zaista rijetko oglašavaju, osim sveprisutnog Kurtčehajića koji najstarijoj od svih akademija – ANU BiH zamjera nedjelovanje.

„Navedite mi, osim Esada Durakovića, Slave Kukića, Mirka Pejanovića i Abdulaha Sidrana još jedno ime koje je iz ANU BiH prisutne u bh. javnosti“, odgovara Kurtčehajić na naše pitanje zašto je BiH potrebna još jedna akademija.

Kurtčehajić tvrdi da se s Kurjakom razišao tek u pogledu imena akademije.

„Sve akademije u regionu su nazvane u nominativu – crnogorska, srpska, hrvatska, slovenska, a samo naša (ANU BiH) u genitivu. Imate samo nekoliko ljudi iz ANU BiH čiji se glas čuje, a nama treba proaktivna akademija jer smo gotovo u situaciji pred nestanak“, kaže Kurtčehajić za „Slobodnu Bosnu“.

MULTIETNIČKA AKADEMIJA

Potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH prof. dr. Mirko Pejanović se ne slaže s Kurtčehajićevom tvrdnjom da ANU BiH nije aktivna.

„ANU BiH obilježava 70 godina rada tokom kojih su urađena brojna istraživanja i napisana brojna djela. Tokom tih godina afirmisali su se i potvrdili brojni istraživači, ne samo iz Akademije, nego i oni koji su radili na projektima ANU BiH s potvrdom u BiH i šire. Ova Akademija ja sublimirala, koncentrirala i ostvarila primjenu znanja u eksperimentalnim i fundamentalnim istraživanjima, a poznato je da je BiH 60-ih i 70-ih godina 20. vijeka imala mnogo razvojnih projekata u kojima su svoj udio imali akademici. Možda je manje poznato da je izučavanje brdsko-planinskog područja, vodnog i šumskog bogatstva u BiH bilo predmet istraživanja u okviru ANU BiH. I dan danas ANU BiH sa 56 svojih članova i nekoliko desetina vanjskih članova, što domaćih, što inostranih naučnika djeluje vrlo aktivno u istraživanjima. Kriteriji njihovog izbora u Akademiju su vrlo univerzalni i vrlo je teško ispuniti uslove za prijem u ANU BiH. To je ono što krasi ANU BiH, uključujući i novija istraživanja, koja se odvijaju u vrlo nepovoljnim okolnostima neriješenog finansiranja nauke u BiH“, rekao nam je Pejanović.

Nadalje, Pejanović ističe da je ANU BiH uvijek bila i ostala multietnička što ANU BiH kao vrednuje i njeguje kao odliku bh. društva.

„Šta znači formiranje drugih akademija? Ljudi na različite načine oblikuju individualne i grupne interese da formiraju akademije kao etničke ili akademije kao nevladine organizacije. Što bi rekao jedan čovjek „Bog dao da ima više istraživanja i više akademika u nekom društvu, pa i u BiH“. No, neka ostane da se vidi koliko su i drugi u tome istrajni. Neke od tih akademija su osnovane pa prestale s radom. Lično smatram da nam akademije na etničkoj osnovi ne mogu biti zamjena za naš zajednički život i naučno-istraživački rad i promociju nauke u BiH, ali, eto, tu su“, istaknuo je za „Slobodnu Bosnu“ profesor Pejanović dodajući da Kurtčehajićevi argumenti zbog kojih treba osnovati novu akademiju nisu dobri, a pogotovo nije dobro svođenje na etnički momenat (u jednom razgovoru nam je Kurtčehajić pomenuo kako je premalo Bošnjaka s FPN-a u posljednje vrijeme izabrano u ANU BiH op.a.)

Pejanović kaže da će ANU BiH i dalje biti razvijana na njenim temeljnim postulatima, što u bh. uslovima ekonomske neimaštine ide poteško, a da svim drugim akademijama želi uspjeh u istraživanju.