Mirko Pejanović, akademik i ratni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine za N1 je govorio povodom 25. novembra - Dana državnosti.

Pejanović je naglasio da je za obnovu i razvoj državnosti BiH u Drugom svjetskom ratu važna odrednica da se to sve dogodilo u vrijeme Narodno-oslobodilačke antifašističke borbe.

“I da je rodno mjesto nastajanja ZAVNOBiH-a i njegovo prvo zasijedanje kao i ideja zapravo Antifašistički pokret koji se za vrijeme Drugog svjetskog rata najšire odvijao u BiH jer je ta država bila poprište svih partizanskih dejstava i najvećih bitaka poput one na Sutjesci na kojoj su u takvom okruženju partizanske snage bile da je u jednom trenutku bilo ‘biti ili ne biti’. Međutim, uspjeli su se probiti iz obruča i valja istaći da je u oslobodilačkom pohodu partizanskih snaga prema istočnoj Bosni Josip Broz Tito boravio u Kladnju 1943. godine i tada je on radio na pripremi drugog zasijedanja AVNOJ-a i pozvao rukovodstvo pokrajinskog komiteta za KPJ za BiH i postavlja im pitanje jesu li započeli sa pripremom održavanja ZAVNOBiH-a? Oni su mu rekli da još to nisu mogli zbog neprijateljskih ofanziva, ali to je uslijedilo nakon tog razgovora”, naveo je Pejanović.

Zatim je naglasio da je obnova državnosti BiH vezana za njenu srednjovjekovnu tradiciju.

“A uspostava državnosti je vezana za snagu Antifašističkog narodnooslobodilačkog pokreta i za 247 onih delegata koji su se u uslovima rata, hladnoće i teške prohodnosti sastali u Mrkonjić Gradu i te noći sa 25. na 26. novembar odlučili o tome šta će BiH biti unutar nove demokratske federativne Jugoslavije. Prijedlog pokrajinskog komiteta za KPJ za BiH bio je da BiH dobije status federalne državne jedinice i to znači Republike. Međutim, to nije odmah prošlo na jednoj komisiji koja je pripremala odluku o konstituisanju demokratske Jugoslavije po federativnom principu”, dodao je.

Zatim je istakao da su, kada već nije išlo, oni zatražili razgovor kod Tita.

“I Tito je jednostavno saslušao šta je bio problem, šta su rekli ovi iz komisije i šta si oni predložili i nakon toga rekao: ‘Narodi Bosne i Hercegovine su uzeli masovnog učešća u našoj narodnooslobodilačkoj borbi’ i to je svojom spoznajom i nogom sve prošao. Rekao je i to da je narod BiH u toj borbi dao velike žrtve i da je tom svojom borbom izvojevao da ima svoju federalnu državnu jedinicu BiH ravnopravnu Srbiji i Hrvatskoj. Druge republike nije spominjao jer one nisu kroz historiju imale nikakve pretenzije prema prostoru BiH jer time je historijski prestalo da postoji pitanje čija je BiH. Ona je država svih građana, ali je na ideji ravnopravnosti svih naroda za šta se borio Narodnooslobodilački pokret BiH osigurala kao država ravnopravnosti sva tri bosanskohercegovačka naroda”, naglasio je.

Zatim je podsjetio da je nakon Drugog svjetskog rata BiH doživjela jedan procvat u kulturnom, privrednom i ukupnom razvoju.

“Da bi već do 1990. godine bila jedna srednje razvijena zemlja, a onda slijede novi izazovi kada dolazi do posljednje tačke u disoluciji jugoslovenske federacije i postavlja se pitanje političke budućnosti BiH. I to je pitanje onda došlo na dnevni red Skupštine Republike BiH u januaru 1992. godine i odlučeno je da se provede referendum građana. Što se tiče građana referendum je veoma uspješno obavljen 64 posto njih je izašlo na njega, 99 posto potvrdilo referendumsko pitanje i BiH je, zahvaljujući toj svijesti građana i antifašističkoj tradiciji koju su građani poštovali, dobila svoje međunarodno priznanje od članica EU, SAD-a, svih članica Vijeća sigurnosti i 76 zemalja svijeta”, pojasnio je Pejanović.

Međutim, kako dodaje, BiH nije imala sreću.

“I to je ono mjesto razvoja državnosti moderne BiH. Nije imala mjesto da na miru i u miru ostvaruje tekovine referenduma. Došlo je do jednog agresivnog rata koji je poveo režim Slobodana Miloševića i njemu je otpor pružen u okviru ratnog Predsjedništva i formiranjem Armije RBiH. I onda smo zahvaljujući tome i podršci međunarodne zajednice došli do jednog međunarodnog sporazuma koji nanovo garantuje međunarodnopravni subjektivitet države BiH, garantuje mir njoj, dovodi snage za njen razvoj i ušli smo u trećoj deceniji 21. vijeka i sada smo pred izazovima da postanemo članica EU i NATO saveza”, naveo je.

Na pitanje gdje je BiH danas i kakav je njen put, Pejanović kaže: 

“Ona je danas pred izazovom da ostvari historijski projekat integracije u EU i NATO i demokratske multietničke snage su svjesne tog izazova, imaju projekte i programe, a taj izazov je u međuvremenu isti i za međunarodnu zajednicu i specijalnog predstavnika EU koji imaju ovlaštenja po Dejtonu da se ostvari integracije BiH u EU, odnosno, da se na taj način provede taj mirovni sporazum i učvrsti mir. Ta integracija je ubrzana time što smo dobili status kandidata i odluku o pregovorima, ali i dalje imamo svoje poteškoće unutrašnje, nemamo jedinstvo unutar vladajuće grupe stranaka. Ubrzani ulazak BiH u EU prevenira opasnosti i geopolitičke i one koje se odnose na iseljavanje ljudi iz države koje mogu dovesti do još većih posljedica. Sreća je da imamo princip smjenjivosti i da se on odvija kroz demokratske izbore, da nije smjenjivosti neki ljudi bi nas odveli u gora stanja od danjašnjih. Prema tome, smjenjivošću i borbom građana i svih demokratskih snaga da na pozicije vođenja države BiH u njenom procesu integracije dođu najuspješniji ljudi i ja mislim da sve naše domaće bh. snage moraju biti više jedinstvene i uspješne.”