(Razgovarala: Elvira Kokor)

Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosni i Hercegovini objavio je nove revizorske izvještaje za korisnika Budžeta FBiH. U svom izvještaju Ured je ocijenio da ministarstvo koje vodi Edita Đapo i još tri ministarstva nisu podijelili korona-sredstva prema kriterijima koji su ranije uspostavljeni. Jedan od kriterija bio je i zadržavanje istog ili većeg broja radnika u periodu od 30. 9. do 30. 12.2020. godine, odnosno da kompanije ne smiju otpuštati radnike ukoliko žele dobiti finansijsku pomoć. Međutim to se nije desilo, na spisu nagrađenih su se našle i firme koje su u pandemiji otpuštale radnike, čak i firme koje nemaju ili imaju samo jednog zaposlenog.

Nakon objave izvještaja digla se prašina, ministri su se pravdali na press konferenciji, a čelni ljudi Ureda i revizori su se našli pod pritiskom i prijetnjama, što nije isključilo i mogućnosti da se neutrališe rad ove institucije i učiniti da izvještaji budu puka formalnost kako bi trošenje javnih sredstava bilo bez nadzora.  

Dževad Nekić, generalni revizor Ureda za reviziju institucija u FBiH u intervjuu za „Slobodnu Bosnu“ govorio je o svim ovim problemima i pritiscima kojima je izložen ovih dana, ali i proteklih godina.

GAŠENJE UREDA NIJE OPCIJA

- Godinama je veliki pritisak na Ured za reviziju, a naročito je došao do izražaja ovih dana, nakon što ste objavili nove revizorske izvještaje za 2020. godinu. Kako odgovarate na pritiske s obzirom da postoje prijetnje i da se neutrališe ili ugasi Ured za reviziju? Može li se to desiti?

Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH je vrhovna revizorska institucija koja je uspostavljena Zakonom o reviziji institucija u FBiH, koja je prepoznata od međunarodne zajednice i koja je član Evropske organizacije regionalnih revizorskih institucija. Institucije revizije javnog sektora ključne su komponente demokratskog sistema, a odgovornost, transparentnost i integritet predstavljaju neodvojivi dio stabilne demokratije.

Revizija javnog sektora u svim zemljama funkcioniše u političkom okruženju, zbog čega nezavisnost i razumijevanje njene uloge predstavljaju preduslov za učinkovitost. Ured za reviziju je nepolitična institucija, a izvještaji su objektivni i zasnovani na međunarodnim standardima za vrhovne revizorske institucije i finansijsko izvještavanje, što je potvrdila prošlogodišnja nezavisna ocjena rada vrhovnih revizorskih institucija u BiH, koju je izvršila SIGMA sa međunarodnim ekspertima iz te oblasti.

Djelovanje u javnom interesu stavlja dodatnu odgovornost na nas da potvrdimo svoju važnost za građane, a to radimo odgovaranjem na izazove u okruženju, kao i na novonastale rizike i promjene u kojima se odvijaju revizije.

Takva odgovornost znači da ćemo kad tad biti izloženi pritiscima, što se i desilo u proteklom periodu, i što se dešava sada. Ranije nam nije bila omogućena revizija određenih subjekata, nismo mogli dobiti tražene informacije, ali zahvaljujući Parlamentarnoj komisiji odgovornoj za reviziju i Parlamentu FBiH, potvrđeno je da se radilo o rušenju pravnog sistema i poretka. Vjerujemo da će se i u ovom slučaju sačuvati kredibilitet Ureda za reviziju.

Pritisak koji je očigledan proteklih nekoliko dana je koordiniran i opasan kako za rad Ureda za reviziju tako i za mene lično. Cilj pritiska je neutralisati rad Ureda i učiniti da izvještaji budu puka formalnost kako bi trošenje javnih sredstava bilo bez nadzora.

S obzirom na to da je BiH opredijeljena za evropske integracije, gašenje jedne takve institucije nije opcija, jer to predstavlja narušavanje demokratskog sistema i svega što je izgrađeno proteklih 20 godina.

-  Najviše prašine digla su četiri izvještaja u kojima se osporava način i raspodjela finansijskih sredstava za saniranje posljedica pandemije. Gdje su institucije griješile, zašto ne priznaju svoje greške? Koje su slabosti zakona, i kojih?

Predmet revizije bilo je poslovanje u 2020. godini, te smo, uvažavajući naše obaveze, kao i povećane rizike izazvane pandemijom COVID-19, u skladu s međunarodnim standardima za vrhovne revizorske institucije posebno izvijestili o mjerama koje su implementirane s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije. Rizici su bili značajni s aspekta iznosa budžetskih sredstava koja su izdvojena za saniranje posljedica, kašnjenja u realizaciji mjera, njihovih ciljeva i načina raspodjele.

Shodno međunarodnim standardima i našem mandatu, možemo dati preporuke koje se odnose na primjenu propisa, možemo revidirati namjenski utrošak javnih sredstava, te dati odgovor na pitanje upravlja li se sredstvima zakonito, ekonomično, efikasno i efektivno. Možemo revidirati implementaciju novih programa i regulative, i na ovaj način štitimo novac građana. Na osnovu revizija stičemo razumno uvjerenje da su finansijski izvještaji fer i istiniti i da su aktivnosti institucija usklađene sa zakonima i drugim propisima.

Četiri ministarstva Uredbom su bila zadužena da dodijele finansijsku pomoć i mi smo, u skladu s uobičajenim procedurama za finansijsku reviziju i reviziju usklađenosti, revidirali dodjelu sredstava. Tu nismo utvrdili značajne nepravilnosti. Stoga nismo ni kvalifikovali rad ministarstava kada je u pitanju primjena Uredbe.

Međutim, u revizijama smo uočili da usvojenim mjerama nisu obuhvaćene djelatnosti kojima je, naredbama Kriznog štaba FBiH, bio ograničen ili zabranjen rad (ugostiteljski i prodajni objekti), kao i da kriteriji koji su bili definisani Uredbom nisu stvorili pretpostavke za postizanje njenog općeg cilja, a to je očuvanje radnih mjesta. Na to je skrenuta pažnja u našim izvještajima, a skretanje pažnje uređeno je standardima i smjernicama.

Prema Smjernicama za reviziju javnog sektora, revizijskim mandatima ili očekivanjima u javnom sektoru mogu se proširiti okolnosti koje su bitne i njih uvrstiti u izvještaj – u paragraf za isticanje predmeta. Primjeri koji mogu biti važni za izvještavanje u paragrafu za isticanje predmeta, mogu uključiti mjere vlasti u vezi s programima ili budžetom; uredbe koje imaju značajan efekat na subjekat koji se revidira; značajne transakcije i transakcije koje su izvršene bez osvrtanja na ekonomsko stanje.

Dakle, sve što je konstatovano zasnovano je na dokumentaciji i predstavlja činjenično stanje, a nalazi u izvještaju rezultat su aktivnosti, postupaka i procesa koje su revidirana ministarstva provodila.

STRUČNOST I KVALITET

- Znamo da najviše zamjerki bude oko javnih nabavki. Da li slabost leži upravo u Zakonu?

Najlakše je kriviti postojeći zakon, kako bismo prikrili njegovo nepoštivanje i zloupotrebu. U dosta naših izvještaja ističemo nepravilnosti u primjeni postojećeg Zakona o javnim nabavkama. Međutim, slobodno mogu reći da u potpunosti izostaje reakcija nadležnih organa za provođenje zakona.

Pogledajte naše izvještaje javih preduzeća i preduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH, kao i zavoda. Konstatovali smo nepravilnosti koje se kreću od potpunog neprimjenjivanja Zakona, i to za milionske nabavke, do provođenja netransparentnih postupaka, tenderske dokumentacije koja ograničava konkurenciju i slično.

Vjerujte, postavlja se pitanje opravdanosti našeg uloženog vremena za revidiranje javnih nabavki, s obzirom na to da koristi nisu vidljive u smislu adekvatnog sankcionisanja i uštede javnog novca.

- Šta ne štima u Federaciji?

S aspekta našeg rada, problem je slaba implementacija naših preporuka i nepoduzimanje korektivnih mjera kad se uoče značajne nepravilnosti i kršenja zakona. Smatramo da bi se najbolji efekti stvorili kada bi revidirani subjekti implementirali preporuke i otklonili nepravilnosti, kada bi zakonodavna vlast i organi rukovođenja i upravljanja s dužnom pažnjom postupali po našim izvještajima, jer bismo trebali imati zajednički cilj, a to je da radimo u interesu građanki i građana i osiguramo zakonito, ekonomično, transparentno i efikasno upravljanje javnim sredstvima. Revizorske institucije, zakonodavni organi i javne institucije trebaju raditi u zajedničkom interesu, a nipošto opstruirati rad jedni drugih.

- Jesu li ikada pravosudne institucije zbog vaših revizorskih izvještaja osudile nekoga ili otvorile veliki predmet korupcije i kriminala?

U skladu sa Zakonom o reviziji, dostavljamo izvještaje organima za provođenje zakona kada uočimo indicije značajnog kršenja zakona. Pretežno dostavljamo izvještaje s negativnim mišljenjem, ali i druge, ukoliko to smatramo opravdanim. Organi za provođenje zakona često odgovore ali ne uvijek, te nas informišu da nema osnova za krivično djelo ili da se istraga neće provoditi. Na nekoliko odluka smo čak podnijeli pritužbe jer smo smatrali da nije s dužnom pažnjom pristupljeno analizi konstatovanih nalaza.

- Slavo Kukić, univerzitetski profesor, komentarisao je da prvom čovjeku Ureda za reviziju FBiH ne predstoji svijetla budućnost. Koji je Vaš komentar? Hoćete li moći izdržati nove pritiske?

S obzirom na to da Ured za reviziju radi u skladu sa Zakonom o reviziji, u vršenju svojih dužnosti  nezavisan je i ne podliježe upravljanju ili kontroli bilo koje druge osobe ili institucije, i neće pasti pod uticaj ili podleći pritisku subjekata koje revidiramo.

Institucija kojom rukovodim radi profesionalno i odgovorno svoj posao, i iza nas stoji stručnost i kvalitet. Vjerujem da ono što radim doprinosi stvaranju boljeg ambijenta svim građanima, tako da ću političke i druge pritiske izdržati sve dok se borim za struku.

Svako ima svoju budućnost, ja sam samo Božiji rob, a ne sluga i izvršilac Božijih robova.