Institucije u Federaciji BiH, počevši od Parlamenta preko Vlade, javnih preduzeća te kantonalnih skupština ne mare mnogo za izvještaje i upute koje predlažu federalni revizori. Da je to zaista tako, najbolje govori primjer rudara koji su nedavno zbog nagomilanih problema zatražili svoja prava pred zgradom Vlade. Nakon višednevnih pregovora, sporazum sa rudarima je postignut, a nakon 20 dana više niko i ne govori o njima. Ostaje pitanje da li će se ovakvim sporazumom moći riješiti svi problemi u rudnicima na koje su revizori upozoravali više puta u izvještajima. Da li će i kada odgovarati bivše uprave i nadzorni odbori za loše upravljanje u rudnicima kao i za posljedice koje će se još dugo osjećati?

O reviziji u rudnicima, Elektroprivredama, nagomilanim problemima, ali i pritiscima na Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine za „Slobodnu Bosnu“ govorio je generalni revizor Dževad Nekić.

Ured za reviziju upozoravao je više puta od 2016. godine na loše stanje u rudnicima i EP BiH. Šta se zapravo dešava u rudnicima FBiH?

"Ured za reviziju institucija u FBiH je prvi put obavio reviziju tri rudnika još 2005. i 2006. godine u kojima su utvrđene značajne nepravilnosti. Kada sam 2016. godine došao na čelo Ureda, svjestan problema u rudnicima, krenuli smo u postupak revizije svih rudnika s namjerom da sagledamo sveobuhvatno stanje u ovoj oblasti i da utvrdimo eventualne nepravilnosti i slabosti. Osnovni cilj je bio da, nakon što utvrdimo stvarno stanje, damo adekvatne preporuke, čijom implementacijom bi se unaprijedilo poslovanje rudnika.

Na osnovu procjene rizika, prikupljenih informacija, rezultata prijašnjih revizija kao i finansijske značajnosti rudnika, za 2016. godinu revidirali smo RMU 'Zenicu', RMU 'Đurđevik' i RMU 'Brezu', zatim RMU 'Banoviće' i 'Gračanicu' za 2017. godinu i RMU 'Kreku', RMU 'Abid Lolić' i RMU 'Kakanj' za 2018. godinu.

U revizorskim izvještajima utvrđene su značajne nepravilnosti koje su imale prožimajuće efekte na njihovo dalje poslovanje, i što je ukazivalo na izuzetno teško stanje u rudnicima.

Ovi izvještaji su trebali biti u fokusu pažnje resornog ministarstva i Vlade FBiH, jer je samo ukupan neto akumulirani gubitak rudnika iznosio oko 820 miliona KM, a obaveze po osnovu poreza i doprinosa na isplaćene plaće iznosile su preko 330 miliona KM.

Danas vidimo katastrofalne posljedice lošeg upravljanja u rudnicima i neadekvatnog nadzora vlasnika (EP BH) i resornog ministarstva. Vidimo posljedice problema koji su ignorisani duži period, zbog čega imamo proteste, smanjene isporuke uglja/energije, planirani porast cijena kako bi se pokrili troškovi s kojima se Vlada nije na vrijeme suočila."

NEGATIVNO MIŠLJENJE REVIZORA ZA 7 RUDNIKA

Koliko rudnika je dobilo negativno mišljenje i koje nepravilnosti su uočene?

"Od 8 revidiranih rudnika uglja, čak njih 7 su dobila negativno mišljenje. Negativno mišljenje za finansijske izvještaje i za usklađenost sa zakonima i drugim propisima, dobili su: RMU 'Kakanj', RMU 'Breza', RMU 'Abid Lolić', Rudnici 'Kreka', RMU 'Zenica' i RMU 'Banovići', dok je RMU 'Đurđevik' dobio negativno mišljenje za finansijske izvještaje i mišljenje s rezervom za usklađenost, a Rudnik 'Gračanica', kao izuzetak, dobio pozitivno mišljenje za finansijske izvještaje a mišljenje s rezervom za usklađenost sa zakonima.

Najznačajniji nalazi u ovim izvještajima odnosili su se na sljedeće:

• kod rudnika Breza, Zenica, Đurđevik, Kreka i Abid Lolić zbog izuzetno loših finansijskih pokazatelja, utvrđeno je postojanje značajne neizvjesnosti u pogledu njihove sposobnosti da nastave sa vremenski neograničenim poslovanjem. Naše preporuke su bile da se poduzmu aktivnosti u saradnji sa osnivačem radi donošenja Plana restrukturiranja, kojim bi se preispitalo i unaprijedilo poslovanje rudnika.
• vršen je obračun i isplata plaća bez uplate poreza i doprinosa, što je rezultiralo da je dug po ovom osnovu iznosio preko 300 miliona KM.

(U revizorskom izvještaju Porezne uprave za 2020. konstatovali smo da je dug rudnika po ovom osnovu na kraju 2020. godine iznosio 510.302.749 KM. Rast duga potvrđuje da se poduzetim mjerama nisu riješili problemi, već je Vlada FBiH zaključcima zadužila Poreznu upravu FBiH da odgodi sve aktivnosti prinudne naplate, dakle problem se nije rješavao već odgađao).

• nije vršen obračun proizvodnje i nisu evidentirane zalihe uglja u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima, zbog čega nismo mogli utvrditi efekte odstupanja između proizvedene i realizovane količine uglja, te razlike između prodajne cijene i cijene koštanja uglja.
• nije vršeno mjerenje nadoknadive vrijednosti stalnih sredstava, koja predstavljaju značajnu stavku u bilansima stanja rudnika i koja su podložna zastarjelosti i otuđenju, te se mogu značajno razlikovati od one vrijednosti koja bi se utvrdila prema zahtjevima međunarodnih standarda. Kao rezultat toga su manje evidentirani rashodi revidiranih perioda, a samim tim i iskazani gubici koji bi bili znatno veći.
• nije se primjenjivao Zakon o javnim nabavkama u dijelu pravilnog odabira postupaka, dijeljenja nabavki, pravilnog ocjenjivanja ponuda, a određene nabavke su vršene bez zaključenih ugovora o nabavci.

Sva ta gomila negativnih izvještaja, argumentovanih konkretnim podacima, tužilaštvima nije bila dovoljna za pokretanje istraga i podizanje tužbi. A Vlada, nadležno ministarstvo, da li su se izjasnili?

"Izvještaji su dostavljeni subjektima revizije, Vladi FBiH, predsjedniku FBiH, resornom ministarstvu, Parlamentu FBiH i javno su objavljeni.

Izvještaji su dostavljeni i nadležnim kantonalnim tužilaštvima, jer su data negativna mišljenja i konstatovane su značajne zakonske neusklađenosti. Odgovore od tužilaštava smo dobili za RMU Breza i RMU Zenica, u kojima je navedeno da je donesena naredba o neprovođenju istrage jer iz izvještaja ne proizilaze osnovi sumnje da je počinjeno neko krivično djelo, iako su isti imali preko 160 miliona samo obaveza po osnovu poreza i doprinosa na isplaćene plaće. Za ostale rudnike nismo dobili odgovore, vjerovatno su postupci u toku."

Šta je s Parlamentom, da li su vam dozvolili očitovanje po ovim izvještajima?

"Nakon što je imenovana Komisija odgovorna za reviziju 2020. godine, izvršena su saslušanja za rudnike 'Gračanica', 'Banovići', 'Kreka', 'Kakanj' i 'Abid Lolić', na osnovu kojih je Komisija predložila Parlamentu FBiH zaključak da subjekti revizije pristupe otklanjanju pojedinačnih nedostataka utvrđenih u izvještajima. Zaključak je jednoglasno usvojen na Parlamentu FBiH.

Dakle, jedan uopšteni formalni zaključak koji vjerovatno niko nije ozbiljno shvatio, iako je Parlament FBiH u skladu sa Zakonom o reviziji, mogao na osnovu nalaza i preporuka poduzeti određene korektivne radnje."

OVO JE PRAVA SLIKA STANJA U RUDNICIMA

Kod pojedinih ste registrovali da se gubitak približava ili čak premašuje vrijednost ukupnog kapitala, te da se protiv njih vodi značajan broj sudskih sporova čija je ukupna vrijednost i po nekoliko desetina miliona KM. Zar ovakvi mogu nastaviti raditi i uz to zapošljavati nove radnike?

"Ako se uzme u obzir da je ukupan godišnji prihod svih rudnika oko 450 miliona KM, a rashodi znatno veći onda se vidi prava slika teškog stanja u rudnicima.

Ovakvi pokazatelji zahtijevaju sistematska rješenja, za koja izgleda, niko nije spreman ili ne znaju kako riješiti. Nije samo pitanje nastavka poslovanja rudnika, već o sudbini preko 11 hiljada radnika i njihovih porodica.

Po pitanju zapošljavanja, prvo se treba jasno znati koji su kapaciteti rudnika po pitanju proizvodnje, zatim se treba izvršiti detaljna analiza trenutnog stanja i potreba, pa tek onda razmišljati o strategiji rješavanja pitanja viška radnika ili potrebe za novim. Sve zahtjeva ekonomsku analizu opravdanosti, analizu troška-koristi, a ne ad hoc rješavanje, odnosno odgađanja problema.

Prilikom planiranja poslovanja, kod nekih rudnika Vladajuće društvo nije davalo saglasnost na Plan jer isti nije bio sačinjen u skladu sa datim smjernicama. Tako je recimo rudnik 'Kreka' proveo postupke nabavke za angažovanje radnika u jami, električara i bravara i zaključilo ugovore sa privatnim preduzećima u ukupnom iznosu od 2.111.667 KM, pored svojih 2.430 zaposlenih radnika.

Dakle, rudnici kao zavisna društva u sistemu Elektroprivrede u značajnoj mjeri su se ponašali kao nezavisni subjekti."

Vjerujete li da će novi sporazum koji je potpisan riješiti sve nagomilane probleme?

"Previše je problema da bi se riješili preko noći sa jednim sporazumom. Tu su milioni dugova, hiljade zaposlenih, zastarjele metode rada i tržište koje se mijenja u skladu sa EU regulativom.

Danas smo svjedoci u svijetu, npr. u Engleskoj u kojoj su zatvoreni rudnici, da bivši rudarski gradovi se nikada nisu oporavili, čak i nove generacije i dalje osjećaju katastrofalne posljedice.

Da li će ikada odgovarati bivše uprave i nadzorni odbori za loše upravljanje u rudnicima kao i za posljedice koje će se još dugo osjećati, vjerovatno neće?! Za pozicije u upravama društava i danas se vodi borba iako su vjerovatno svi svjesni tolikih obaveza i problema. Zašto, šta je motiv a šta je interes?

Zanimljivo je da imenovanje direktora zavisnih društava-rudnika uglja vrše skupštine rudnika uglja a koje čine ovlašteni predstavnici 100 posto vlasnika kapitala tj. JP Elektroprivrede BiH d.d.  

S druge strane, u Skupštini Elektroprivrede je punomoćnik Vlade FBiH, zaposlenik resornog ministarstva. 

Iz toga je vidljivo da obavezu i nadležnost za rješavanje problema je bilo na vladajućem Društvu, Federalnom ministarstvu energije i Vladi FBiH."

ELEKTROPRIVREDAMA NEGATIVNO MIŠLJENJE REVIZORA

Ono sto je posebno interesantno i što je iznenadilo javnost je da su obje EP dobile negativno mišljenje. Koje nepravilnosti ste uočili?

"Ovo su velika i značajna javna preduzeća koja nastojimo revidirati svake druge godine zbog njihove finansijske značajnosti. Za 2020 godinu:

• U izvještaju Elektroprivrede HZ HB na finansijske izvještaje dato je negativno mišljenje jer su ispravke vrijednosti potraživanja od Aluminija, Mostar evidentirane direktno na teret kapital u iznosu od 99.192.526 KM, umjesto na rashode, što bi društvo odvelo u gubitak.

Također smo skrenuli pažnju na ugroženu likvidnost i to da za izmirenje obveza prema dobavljačima Društvo se zadužilo dugoročnim kreditom od 65.000.000 KM. Tokom 2020. ostvaren je značajan pad poslovnih prihoda u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultiralo gubitkom poslovnih aktivnosti, dok su troškovi plaća i ostalih osobnih primanja ostvareni u većem iznosu u odnosu na raniji. Naknade zaposlenima, koje se odnose na topli obrok, regres i naknade za vjerske praznike, isplaćene su značajno iznad porezno dopustivih iznosa propisanih Zakonom o porezu na dohodak, što je imalo direktan utjecaj na ostvarene gubitke iz poslovnih aktivnosti u 2020. godini.

Za reviziju usklađenosti smo konstatovali da Planom javnih nabavki nisu obuhvaćene sve nabavke za period na koje se donosi, zbog čega je tokom godine Plan mijenjan više puta, te je samo jednom izmjenom uvećana njegova vrijednost za 14.214.150 KM.

• U izvještaju Elektroprivrede BiH dato je negativno mišljenje za finansijske izvještaje, jer su ponovljene značajne nepravilnosti koje su konstatovane i u ranijem periodu, a za koje nisu poduzete aktivnosti na njihovom otklanjanju:

- nije izvršena procjena umanjenja vrijednosti sredstava u dijelu ulaganja u zavisna društva, iskazanih u iznosu od 414.803.402 KM, i investicija u toku u iznosu od najmanje 30.516.693 KM, na kojima nije bilo promjena u 2020. godini, kao ni u prethodne dvije godine (od kojih je najznačajnija investicija u HE Vranduk: 21.952.783 KM). To može imati za posljedicu da su sredstva i finansijski rezultat precijenjeni;

- društvo nije izvršilo procjenu očekivanih kreditnih gubitaka za date avanse zavisnim društvima – rudnicima u iznosu od 61.144.842 KM, koji su stariji od 365 dana, u skladu sa zahtjevima međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja, što može imati za posljedicu da su za ovaj iznos rashodi potcijenjeni, a imovina (potraživanja) i finansijski rezultat precijenjeni.

U mišljenju o usklađenosti kvalifikovali smo primjenu Zakona o javnim nabavkama, u dijelu neblagovremenog pokretanja postupaka, pogrešnog odabira postupka i propusta kod sačinjavanja tenderske dokumentacije, i nerealizacije nabavke za poribljavanje ribolovnih zona voda sliva rijeke Neretve.

Skrenuta je pažnja na poziciju investicija u toku na kojoj su iskazana ulaganja u iznosu od 84.956.692 KM za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, i na potrebu hitnog rješavanja statusa ove investicije u skladu sa zaključenim ugovorom, čije odgađanje može prouzrokovati štetu i dodatne troškove za Društvo kao nosioca aktivnosti.

PRITISAK IZVRŠNE VLASTI NA REVIZORE

Koliko ste pod pritiskom zbog objavljivanja izvještaja?

"U našem radu nastojimo da održimo visok kvalitet u skladu sa međunarodnim standardima za vrhovne revizijske institucije, koji su kriteriji i mjera za obavljanje revizija. Da to uspješno radimo je potvrdila SIGMA prilikom posljednje profesionalne ocjene rada.

Iako su svi naši izvještaji urađeni po istoj mjeri za sve, pokazalo se da ipak nisu svima po mjeri.

Pritiska u nekom obliku utjecaja na izbor subjekata koji će biti predmet revizije ili samog nalaza i mišljenja zaista nema. Međutim, nepostupanje rudnika po datim preporukama i jedan anemičan odnos resornog ministarstva i Vlade FBiH naspram utvrđenih značajnih nepravilnosti i slabosti, može se tumačiti kao jedan vid pasivne agresivnosti.

Imali smo pritisak od izvršne vlasti kada smo objavili izvještaje za federalna ministarstva za 2020. godinu u kojima smo samo skrenuli pažnju na kriterije i raspodjelu sredstava po Uredbi za smanjenje negativnih posljedica pandemije. Održana je hitna sjednica Vlade i četiri ministra su sazvala konferenciju za medije, što se moglo protumačiti kao jedan vid pritiska na našu  nezavisnost jer je traženo da izmijenimo konačne izvještaje.

Vjerujem da sve dok radimo u skladu sa standardima, profesionalno i objektivno, pritiscima ćemo se lako oduprijeti i nećemo pasti pod bilo čiji utjecaj."

Šta se od Ureda u kontekstu novih revizija može očekivati u narednom periodu? Koje institucije su pod lupom?

"Proces planiranja je izuzetno važan proces kojim revizorske institucije potvrđuju svoju relevantnost u društvu, baveći se aktuelnim dešavanjima u okruženju i akutnim problemima u društvu.

Odabir subjekata za reviziju zasniva se na procjeni rizika, gdje analiziramo kriterije poput finansijske značajnosti, rezultata prijašnjih revizija, prikupljenih informacija o poslovanju, raznih zahtjeva, predstavki, pisanja medija i sl. Zbog obima subjekata u nadležnosti Ureda za reviziju, cilj je da se fokusiramo na aktivnosti i procese koje nose najveće rizike i da obuhvatimo subjekte koji nisu revidirani ili koji nisu revidirani duži period.

Tako će i Plan revizija za 2021/2022. godinu biti zasnovan na navedenim kriterijima. Pored obaveznih godišnjih revizija, u fokusu će biti budžetski korisnici Federacije, kantoni i kantonalne institucije, općine, zavodi, agencije, fondovi  i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu."

Razgovarala: Elvira Kokor