Bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju prvostepeno je osudio 2017. godine po 10 od 11 tačaka optužnice. Mladić je osuđen za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, teroriziranje stanovništva Sarajeva, uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce tokom rata u BiH. Na presudu su se žalile obje strane. Odbrana je tražila oslobađajuću presudu, Tužilaštvo doživotnu kaznu te da Mladić bude osuđen i za genocid u još pet bh. općina, počinjen 1992. godine.

Gospodine Brammertz, kakva su očekivanja Tužiteljstva od presude Žalbenog vijeća Ratku Mladiću?

”Jasno, tražimo potvrdu prvostepene presude doživotne zatvorske kazne. Optimistični smo da smo uspjeli uvjeriti sudije Žalbenog vijeća da potvrde izrečenu prvostepenu presudu.”

Retorika prošlosti i dalje je živa u našem regionu, uprkos nasljeđu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i domaćih sudova. Presude MKSJ često se negiraju i relativiziraju, može li ova presuda nešto promijeniti?

”Veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida prisutnije je u regionu trenutno nego što je to bilo prije deset godina. To će također biti dio mog izvještaja Vijeću sigurnosti UN. Reći ću da to zaista ne ide u dobrom smjeru i da se ne može tolerirati neodgovornost vodećih političara u negiranju genocida u Srebrenici. Hoće li presuda Mladiću nešto promijeniti? Nažalost, mislim da ishod neće utjecati na neke od nacionalističkih političara, ali rekao bih da će ovo biti vrlo važna odluka kako bi se podržala istina, realnost počinjenih zločina, brutalnost počinjenih zločina. Ovo će biti vrlo važna odluka. Imali smo više od 150 preživjelih svjedoka koji su dolazili u Hag kako bi svjedočili i ponovo ispričali svoje priče. Oni koji negiraju genocid i negiraju zločine, kao i oni koji su zainteresirani za istinu, zaista mogu pogledati sve dokaze predstavljenje u sudnici i pogledati sva svjedočenja, ako ih stvarno zanima šta se to uistinu dogodilo.”

Žrtve se godnama, decenijama pitaju hoće li trenutak suočavanja sa ratnom prošlošću i pomirenja ikada doći?

”Kao što sam rekao, trenutna situacija je daleko od toga da se nalazi u pozitivnoj relaciji sa suočavanjem sa prošlošću. Često dobijam ovo pitanje, ako zaista mislimo da će Haška odluke pozitivno utjecati na pomirenje, ili ako neko drugi kaže da će imati više negativan utjecaj, jer svaki put kada odluka izađe iz Haga jedna grupa bude veoma nezadovoljna, a druga veoma sretna. Ono što uvijek govorim je da sudsko procesuiranje ne dovodi automatski do pomirenja, ali se njim stiču preduvjeti koji pružaju šansu za pomirenje. Ako se želite dogovoriti o zajedničkoj budućnosti, morate se složiti oko prošlosti i morate prihvatiti utvrđenu odgovornost pojedinaca koji su počinili stravične zločine, tako da iskreno mislim da su sudska procesuiranja pred Tribunalom za bivšu Jugoslaviju, ali i sudska procesuiranja na lokalnom nivou, izuzetno važna i da su preduvjet za pružanje šanse za pomirenje. Danas su glavna prepreka brojni političari koji još uvijek žive u prošlosti i koji više vole da govore o duhovima prošlosti nego što bi se pozabavili problemima sa kojima se populacija danas suočava. To je vrlo razočaravajući razvoj događaja koji ne odobravamo.”

(Razgovarala novinarka BH radija 1 Mirela Huković-Hodžić)