Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izrazio je u ponedjeljak zadovoljstvo što je u završnom dokumentu samita NATO-a, u dijelu koji govori o Bosni i Hercegovini, spomenut Dejtonski sporazum, ali i zabrinutost zbog otpora nekih država da se to ubaci u tekst.

“Zadovoljan sam i zabrinut, jer to što se događalo s komunikeom u onom dijelu koji je nama interesantan, nije normalno: morat ćemo ispitati što točno stoji iza toga i kako je moguće da jedan, nemali broj država sabotira, otvoreno opstruira, onemogućava da se u pasusu o BiH uopće spomene Daytonski sporazum, kao da je to nešto otrovno”, rekao je Milanović nakon završetka samita NATO-a.

Dodao je da je on u zadnji trenutak uspio to ubaciti.

“Da to nisam napravio, imali bismo deklaraciju koju kao da je pisao neki korifej, zagovornik tzv. građanske BiH, što zvuči jako plemenito, ali je ustvari podvala”, dodao je.

“Saveznici snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet stabilne te sigurne Bosne i Hercegovine u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i drugim relevantnim međunarodnim sporazumima, potiču domaće pomirenje i pozivaju političke čelnike da izbjegavaju retoriku podjela. Pohvaljujemo Bosnu i Hercegovinu, zemlju aspiranticu (za članstvo), za njezin doprinos operacijama pod vodstvom NATO-a. Posvećeni smo održavanju snažnog političkog dijaloga s Bosnom i Hercegovinom i pružamo kontinuiranu potporu provedbi svih reformskih napora, uključujući i putem sjedišta NATO-a u Sarajevu. Potičemo vodstvo Bosne i Hercegovine da u potpunosti iskoristi širok raspon NATO-ovih alata za zajedničku sigurnost i partnerstvo. Saveznici pozdravljaju rad Komisije za suradnju s NATO-om.

Saveznici potiču političke čelnike na konstruktivan rad i pokazivanje političke volje za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini u napredovanju k euroatlantskim težnjama provedbom prijeko potrebnih političkih, izbornih reformi, vladavine prava, ekonomskih i obrambenih reformi, uključujući i kroz reformski program u suradnji s NATO-om, ne prejudicirajući konačnu odluku o članstvu u NATO-u”, stoji u paragrafu iz komunikea samita NATO-a, koji se odnosi na BiH.

Milanović je istaknuo da će hrvatska diplomatija morati, kako se ovo ne bi ponovilo, “iskopati zašto postoji tolika opstrukcija prema Daytonu”.

“Ovo me upućuje ne jedini mogući zaključak da neki imaju nekakve kreativne planove s BiH. E tu će se Hrvatska pitati, pitat će se i bosanski Srbi, nisu bili naši saveznici u ratu, bili su neprijatelji, Bošnjaci su ipak bili saveznici u najvećem dijelu vremena, ali ono što mene zanima u BiH, cjelovitoj, neokrnjenoj, jedinstvenoj i to nikad ne dovodim u pitanje, jest sudbina i temeljna državna glasačka i građanska prava bosanskohercegovačkih Hrvata, koji su skoro svi hrvatski državljani”, rekao je hrvatski predsjednik.

“Važno je da se Dayton spomene, zato što, u protivnom, nema Hrvata u BiH, sad dolazimo na pitanje je li to važno. Meni jest”, izjavio je Milanović.

Rekao je da “očito postoje planovi diplomatskih drugo i trećepozivača da se, umjesto u svom komšiluku i u svom đardinu, igraju državno-pravnih eksperimenata u državi koja je susjeda Hrvatskoj, državi koja je utemeljena na međunarodnopravnom aranžmanu, koji je na snazi i čiji je Hrvatska supotpisnik”.

Dodao je da pola miliona Hrvata treba ostati živjeti u BiH, ne “u Hrvatskoj do Drine ili do Čitluka”.

Rekao je da je o ovom pitanju razgovarao na marginama sastanka skoro sa svim čelnicima, nije spominjao nikoga ponaosob, osim francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

“U kuloarima možete pričati praktički sa svima. Premijer ima više prilika za to nego ja i može, primjerice, sa Macronom to riješiti za deset minuta”, rekao je Milanović.

Na pitanje postoji li komunikacija i koordinacija u vanjskoj politici između Ureda predsjednika i Vlade, Milanović je rekao da je o svakom potezu, njegovom ili njegovih suradnika, obaviješteno Ministarstvo vanjskih poslova, ali da “obrnuto ne vrijedi”.