Hrvatski turizam tada je vapio za sezonskim radnicima iz inozemstva. Nakon prošlog “nenormalnog” ljeta, Hrvatska opet treba “sezonce” iz Srbije.

Beograđanin Aleksandar Simić je profesionalni kuhar i već dvije decenije radi po čitavom svijetu. Ovo radno ljeto je odlučio provesti u Promajni kod Makarske. I za sada mu se čini da je to bila odlična odluka.

"Poslodavac je odličan i za sada nemam niti jednu zamjerku. Sve što smo se dogovorili je ispoštovao", priča za "Deutsche Welle" Aleksandar dok se po predivnom sunčanom danu lagano šetamo obalom. „Kuhinja je suvremena i ekipa s kojom radim je dobra i kvalitetna. Većina ih je iz Beograda.”

Aleksandar i ekipa pritom nisu ni prvi, a sigurno ni zadnji srpski “sezonci” na hrvatskoj obali. U junu 2019., kada je svijet još bio “normalan”, a pandemija nigdje na vidiku, u hrvatskim medijima mogli su se čitati bombastični naslovi tipa: „Srpski sezonci ´okupirali´ Hrvatsku!” U zadnjoj „normalnoj” godini prije pandemije hrvatskoj ekonomiji bilo je potrebno više od 30 hiljada sezonaca. Dobro je krenulo i u 2020.: u prva dva mjeseca je Hrvatska tražila gotovo 11 hiljada sezonskih radnika. No, onda je i Hrvatsku pandemija zaključala i, shodno tome, znatno smanjila radne migracije.

Poslodavci se okreću prema istočnoj Europi

Svi se nadaju da će ovo ljeto biti opet koliko-toliko “normalno”. To se vidi i po oglasima na internetu: opet se traže kuhari, konobari i hotelsko osoblje za sezonski rad.

Hrvoje Tomas, voditelj restorana u kojem radi Aleksandar, kaže da se čitava Europska unija suočava s deficitom radne snage i da se zbog toga poslodavci sve više okreću prema istočnoj Europi. „I mi smo uzeli taj primjer i uzimamo ljude koji znaju raditi posao, a nisu još otišli na zapadno tržište”, priča Hrvoje.

U potrazi za boljim uvjetima života i rada na zapadno tržište je iz Hrvatske posljednjih godina prije izbijanja pandemije odlazilo oko 40.000 ljudi godišnje – uglavnom u Njemačku. Prema podacima studije koju je objavila Hrvatska narodna banka, Hrvatsku je u periodu između 2013. i 2016. napustilo oko 230.000 ljudi. Sve to je, bez sumnje, i jedan od razloga što u Hrvatsku dolazi raditi veliki broj sezonaca iz BiH, Srbije, Albanije i s Kosova.

Srbi – bolji od Bugara i Rumuna

Iako su se za posao, kako nam pričaju u Promajni, javljali i radnici iz Rumunije i Bugarske, u Aleksandrovom restoranu su se odlučili za ekipu iz Srbije. „Poznaju kuhinju, a i lakše je komunicirati s njima što se tiče poslovanja nego s drugim državljanima s istočnog tržišta EU-a”, objašnjava voditelj restorana Hrvoje Tomas.

Aleksandar je u svakom slučaju zadovoljan. Kaže da su ga na hrvatskoj obali dobro primili i sretan je što ponovno može raditi posao koji voli. Prošla godina mu je, priča, bila najgora u karijeri.

"Koronavirus je napravio baš veliki problem što se ugostiteljstva tiče. Vidjet ćemo što će biti ove godine. Konačno je sve otvoreno pa ćemo vidjeti”, kaže Aleksandar. U restoranu u Promajni su, u svakom slučaju, spremni za sezonu i nadaju se da će turisti ovoga ljeta ponovno “navaliti” u Hrvatsku.