Govoreći o tome kada se može očekivati da se strana koja danas negira genocid suoči s istinom – u pesimističnom tonu je kazao da se to neće skoro desiti, naročito zbog činjenice što i proglašavanje Dana žalosti na teritoriji cijele države zavisi od toga ko čini parlamentarnu većinu i kako se glasa u Vijeću ministara BiH.

“Ranije se moglo makar to dogovoriti i usvojiti, ovaj put to nije slučaj, što pokazuje da se situacija u kontekstu suočavanja s prošlošću, zapravo, ne poboljšava, odnosno da je to jedan proces koji dugo traje. Ja bih volio da budem u generaciji živih koji će doživjeti drugačiji odnos prema ratnim dešavanjima u BiH devedesetih, pa i genocidu u Srebrenici”, istakao je profesor Duranović za FTV.

Podsjetio je kako su skoro tri decenije od genocida u Srebrenici. Da u neki od poteza učinjeni, pa makar bili i nametnuti, odmah po okončanju rata – situacija danas bi bila drugačija. To se nije desilo i mi danas, kao podijeljeno društvo, trpimo zbog toga.

“Godine su prošle u nastojanju da dođe do katarze na onoj strani koja je počinila, odobrila, planirala i izvršila zločin”, dodao je Duranović.

Nisam optimist da ćemo u skorije vrijeme dočekati usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida. Sretna je okolnost da se on može nametnuti, zaključio je profesor Duranović: ”Možda je to rješenje. Vrlo često stvari se rješavaju tako što se moraju presjeći. Ne može se vječno čekati spremnost da se prizna greška i da se ona strana koja je izvršila zločin pokaje za učinjeno”.