O ovome je u Dnevniku 3 FTV-a govorila Alma Čolo, zastupnicom u državnom Parlamentu.

Kaže da je na osnovu aktivnosti Vlade RS-a, koje su vođene od 2016. godine pa sve do prošle godine, Vlada RS-a donijela te odluke.

"Donijela je rješenja o koncesijama i zaključila je ugovore o koncesiji, formirala posebno privredno društvo hidroenergetski sistem Gornja Drina koji je 51% u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srbije. Znači preduzeće koje treba da gradi tri hidroelektrane na rijeci Drini koja je granica sa Republikom Srbijom i domaća rijeka, to preduzeće je 51% u vlasništvu Republike Srbije i njihove firme Elektroprivrede, koja je državna firma. Vlada RS-a je promijenila udio u osnivačkom kapitalu i dozvolila da u tom preduzeću 51% dionica vlasništva ima firma iz susjedne države. Onda smo mi pokrenuli aktivnosti na način da su 24 poslanika pokrenuli zahtjev za rješavanje spora pred Ustavnim sudom, a prije toga smo tražili od predsjednika Vlade RS-a Viškovića da stavi te odluke van snage s obzirom da se radi o državnoj imovini BiH o kojoj, po odluci Ustavnog suda, može odlučivati samo BiH i njeni relevantni organi."

Ističe da je Ustavni sud u konkretnim slučajevima, u postupku ocjena ustavnosti, ocijenio da određeni zakoni RS-a nisu u skladu sa Ustavom BiH.

"To je bio Zakon o statusu državne imovine na teritoriji Republike Srpske i to je odluka koju mi kolokvijalno zovemo odluka o državnoj imovini. 2001. godine je Ustavni sud rekao da državna imovina proizilazi iz kontinuiteta države Bosne i Hercegovine. Ona je odraz njene suverenosti, teritorijalnog integriteta i o državnoj imovini, načinu upravljanja, raspolaganja, davanja eventualno koncesija na državnoj imovini treba da odlučuju organi BiH. Kasnije ste imali Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je također donijela Republika Srpska i koji je opet proglašen neustavnim na zahtjev sedam delegata iz Vijeća naroda RS-a. Imali smo Zakon o unutrašnjoj plovidbi RS-a koji je isto tako 2019. godine proglašen neustavnim, gdje je decidno utvrđeno da su rijeke i riječna korita ustvari prirodna dobra BiH i o tome ne može odlučivati niti jedan entitet, nego se to mora riješiti na nivou države."

Čolo navodi da su tražili od premijera RS-a da zaustavi aktivnosti na hidroelektrani Buk Bijela, ali se on oglušio na taj zahtjev.

"Onda smo mi krenuli pred Ustavni sud sa zahtjevom da on riješi taj spor jer očigledno Republika Srpska to dobrovoljno neće uraditi. Ukoliko Ustavni sud donese odluku da su takve aktivnosti protivne Ustavu BiH, RS će ih morati zaustaviti. Mi smo tražili privremenu mjeru da se obustave aktivnosti, da Ustavni sud naredi organima RS-a da obustavi te aktivnosti. I čekamo tu odluku."

O uzurpiranju državne imovine BiH kaže da se radi o imovini naših privrednih subjekata, preduzeća koja su prije rata imali imovinu u susjednim državama. 

"Tada je došlo do otuđivanja te imovine i znam da te velike firme uglavnom vode sporove protiv tih koji su tu imovinu preknjižili na sebe ili u nekom postupku privatizacije ili dokapitalizacije su uspjeli da postanu vlasnici te imovine. Ti postupci su dugotrajni, veoma teško se dobijaju u tim državama. Mislim da se nešto mora uraditi na međunarodnom planu. Pravobranilaštvo BiH je uključeno u niz procesa, ali evo svjedoci smo 26 godina poslije rata još uvijek mnoge firme iz BiH, koje su u međuvremenu privatizirane, ne mogu da vrate svoju imovinu."

Kada je riječ o apelaciji Milorada Dodika o Zakonu o zastavi BiH navodi da on tu osporava zakon kojim je izmijenjen Zakon o zastavi.

"BiH je 2001. donijela Zakon o zastavi, ali je on mijenjan 2004. U tim izmjenama je ključno da se pored zastave BiH ne mogu isticati druge zastave, npr. zastava entieta, osim u objektima Oružanih snaga. Milorad Dodik osporava te izmjene i tvrdi da je za tu izmjenu Zakona bilo potrebno odobrenje Predsjedništva BiH. Mislim da nema osnova da Ustavni sud prihvati ovaj zahtjev".