Tokom proteklog dvodnevnog zasjedanja, 12. i 13. jula, razmatrana su poglavlja koja se odnose na birački spisak, ovjeru i kandidiranje za izbore, provođenje izbora te zaštitu izbornog prava i pravila ponašanja u izbornoj kampanji.

Predsjedavajuća Interresorne radne grupe Alma Čolo izjavila je novinarima nakon te sjednice da rade po preporukama ODIHR-a, OSCE-a, "Transparency Internationala", a je na dnevnom redu i ono što je ugrađeno u prijedlog Centralne izborne komisije BiH.

“Idemo redom po poglavljima. Puno stvari smo izdiskutovali i u vezi s određenim stvarima imamo konsenzus, a na kraju ćemo glasati o svakoj izmjeni i dopuni Izbornog zakona”, navela je Čolo.

Napomenula je da će o krupnim političkim pitanjima trebati postići dodatni konsenzus.

HDZ dostavio svoj prijedlog Izbornog zakona

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) poslala je preko svojih članova u Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona svoj prijedlog izmjena ovog važnog zakonskog akta.

Izmjene se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH te Doma naroda BiH, a HDZ uvodi nova, tzv. ad hoc izborna područja.

“Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine, formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima, prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva, živi više od dvije trećine bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima, prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva, živi više od dvije trećine hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C”, navodi se.

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, po ovom prijedlogu, izabran bi bio kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima, uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C, osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat s liste bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan bošnjački kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet, izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova”, navodi se.

Isto je i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet, izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

U dijelu prijedloga koji tretira izbor Doma naroda FBiH, što je jedno od ključnih pitanja, broj delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po županijama/kantonima uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva raspoređuje se na sljedeći način:

a) 17 delegata iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Tuzlanski bira četiri delegata, Sarajevski četiri delegata, Zeničko-dobojski tri delegata, Unsko-sanski tri delegata, Hercegovačko-neretvanski jednog delegata, Srednjobosanski jednog delegata i Bosanskopodrinjski jednog delegata.

b) 17 delegata iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Hercegovačko-neretvanski bira pet delegata, Srednjobosanski četiri delegata, Zapadnohercegovački tri delegata, Kanton 10 dva delegata, Zeničko-dobojski jednog delegata, Posavski jednog delagata i Tuzlanski jednog delegata.

c) 17 delegata iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Sarajevski bira četiri delegata, Kanton 10 tri delegata, Unsko-sanski tri delegata, Tuzlanski dva delegata, Hercegovačko-neretvanski dva delegata, Zeničko-dobojski dva delegata i Srednjobosanski jednog delegata.

d) Sedam delegata iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Sarajevski bira tri delegata, Tuzlanski dva delegata, Zeničko-dobojski jednog delegata i Unsko-sanski jednog delegata.