Tokom svoje oproštajne posjete SAD-u njemačka kancelarka Angela Merkel postigla je vjerovatno svoj posljednji vanjskopolitički uspjeh, koji bi pritom mogao imati i negativne posljedice na odnose u Evropskoj uniji, kao i na Ukrajinu. Merkel je dobila podršku američkog predsjednika Joea Bidena za kontroverzni plinovod Sjeverni tok 2, koji bi ruski plin trebao lakše dopremiti u Njemačku, odnosno Evropu, zaobilazeći Ukrajinu, piše zagrebački Index.hr.

Velik je to preokret, s obzirom na to da je SAD bio oštro protiv Sjevernog toka 2, koji i mnogi u Njemačkoj kritikuju zbog geostrateških prednosti koje osigurava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Paradoksalno, dogovor između Berlina i Washingtona, koji najviše koristi donosi Moskvi, nastao je iz želje da se poprave transatlantski odnosi.

Sjeverni tok 2 kao prijetnja Ukrajini

SAD i Njemačka ključni su saveznici u NATO-u, ali odnos je pretrpio za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Biden i Merkel, koji se godinama poznaju i sarađuju, obećali su da će jačati veze između dvije zemlje u budućnosti.

Washington se bojao da će plinovod Sjeverni tok 2, vrijedan 11 milijardi dolara, za koji se očekuje da će biti završen u septembru, naštetiti Ukrajini i povećati evropsko oslanjanje na ruski plin. SAD želi da Njemačka pronađe načine kako osigurati da Rusija ne može koristiti plinovod za nanošenje štete Ukrajini ili drugim saveznicima u istočnoj Evropi. Ali, unatoč svemu, SAD se više ne protivi Sjevernom toku 2.

Što je zapravo taj famozni Sjeverni tok 2?

To je plinovod koji će transportirati prirodni plin iz Rusije u Njemačku, započinje u Vyborgu u Rusiji i završava u Lubminu u pokrajini Meckelnburg-Vorpommern. 1.200 km dug plinovod prolazi dnom Baltičkog mora, a njime upravlja ruska kompanija Gazprom. Dva lanca plinovoda svečano su otvorena pod nazivom Sjeverni tok 1 2011. godine. Proširenje Sjevernog toka 2 uskoro će biti završeno, radovi su već daleko odmakli.

Ovisnost o ruskom plinu

Sjeverni tok 2 mogao bi Evropu učiniti ovisnijom o ruskom plinu. SAD i prethodne tranzitne zemlje za ruski plin, posebno Ukrajina, izražavaju tu zabrinutost. U prošlosti su se ponavljali sporovi između ukrajinske i ruske vlade oko isporuka plina, a Gazprom je ponekad čak i potpuno zaustavljao isporuke Ukrajini.

Poljska i baltičke zemlje također strogo odbijaju projekt, jer ih podsjeća na hegemonsku ulogu Moskve tokom Sovjetskog Saveza. Ruska aneksija Krima i, nedavno, trovanje i zatvaranje Alekseja Navalnog pojačavaju takvu zabrinutost.

Washington je u prošlosti više puta kritikovao Sjeverni tok 2. Američki je kongres 2019. donio sankcije protiv firmi i pojedinaca uključenih u izgradnju. Prošle godine američki su senatori čak prijetili zaposlenicima trajektne luke Saßnitz na Rügenu ozbiljnim posljedicama, jer ona igra važnu ulogu u građevinskim radovima.

Biden promijenio politiku SAD-a

Nabrijana retorika je nestala otkako je predsjednik Joe Biden. On je ukinuo te sankcije od maja do augusta kako bi obje strane imale vremena za pregovore. Biden tvrdi da je plinovod bio 95 posto završen kad je stupio na dužnost. "Sankcije tamo nisu imale smisla", opravdao je potez prošle sedmice. Umjesto toga, odlučio je sarađivati ​​s Njemačkom.

Njemačka i SAD sada su se očito dogovorili da će preduzeti sankcije protiv Rusije ako bi plinovodom trebala naštetiti Ukrajini ili drugim istočnoevropskim zemljama. Međutim, kako bi to tačno trebalo izgledati, ostaje otvoreno.

Osim toga, prema sporazumu, Njemačka se obavezala uložiti 175 miliona dolara u fond za promociju širenja čiste energije u Ukrajini. Uz to, Njemačka želi raditi na osiguranju produženja tranzitnog ugovora između ruske Gazprom Grupe i Ukrajine, koji traje do 2024. godine. Tada bi Ukrajina i dalje imala koristi od milijarda tranzitnih naknada za ruski plin.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD) s olakšanjem je pozdravio konstruktivno rješenje sa SAD-om. Njemačka i SAD žele podržati Ukrajinu u izgradnji "zelenog energetskog sektora" i raditi na osiguranju tranzita plina kroz Ukrajinu u sljedećem desetljeću. "Kao transatlantski partner, čvrsto smo na strani Ukrajine", rekao je Maas.

Cjelokupan tekst možete pročitati na ovom linku.