Punih 25 godina Srbi nisu bili konstitutivan narod u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Još od 1996. godine, kada je donesen Ustav HNK, kojeg su i međunarodni, ali i domaći faktori ocijenili diskriminirajućim. Nakon današnje sjednice Skupštine HNK, to će se primijeniti.

"Nadamo se da će ova današnja dobra poruka iz Mostara, iz HNK, imati malo širi odjek. Da će se čuti i dalje kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona i da ćemo biti dosljedni i osigurati predstavnicima konstitutivnih naroda da sami upravljaju svojom političkom sudbinom", kaže Tomislav Martinović, zamjenik predsjednika Skupštine HNK.

No, neće ovo biti jedina promjena u kantonalnom Ustavu. Naime, u hrvatskoj verziji temeljnog zakona kantona umjesto službenog naziva bosanski jezik, pisalo je bošnjački. Srpski jezik nije se ni spominjao.

"Dogovoreno je da je definicija naziva jezika onako kako je u Ustavu Federacija BiH. A Ustav Federacije, u svakoj jezičkoj varijanti kaže da su službeni jezici bosanski, hrvatski i srpski, a pisma latinica i ćirilica", ističe Šerif Špago, predsjednik Skupštine HNK.

Značajan je ovo korak naprijed, smatraju i zastupnici Kluba Srba u Skupštini HNK.

"Jako puno vremena je prošlo. Klub poslanika Srba u Skupštini HNK je još 2016. uputio amandamane na Ustav HNK, s namjerom da se isprave te diskriminatorske odredbe Ustava, koji ne prepoznaje građane srpske nacionalnosti u ovom kantonu. Nedugo nakon toga, i Klub Bošnjaka je uradio isto i onda smo objedilili te amandmane. I to je rezultiralo presudom Ustavnog suda", pojašnjava Vesna Saradžić, zastupnica u Skupštini HNK.

Nakon što su predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu postigli sporazum kojim će se srpskom narodu priznati konstitutivnost, jedini kanton u Federaciji BiH koji to još nije učinio ostaje Posavski.

(Federalna.ba)