VIROLOZI TVRDE DA JE KRAJ AGONIJE BLIZU: "Koronavirus je u kavezu!"

Jedna stvar, međutim, još brine cijeli svijet – nove mutacije koronavirusa SARS-CoV-2.

  • Svijet

  • 03. Avg. 2021  04. Avg. 2021

  • 1

Broj oboljelih od covida-19 u Velikoj Britanija pada, sve je bliži kolektivnom imunitetu, a čak i najpesimističniji epidemiolozi vjeruju da je najgore od pandemije iza nas, piše The Sunday Times.

Jedna stvar, međutim, još uvijek brine cijeli svijet – nove mutacije koronavirusa SARS-CoV-2. Borbu Velike Britanije protiv koronavirusa već su dva puta značajno omeli mutirani sojevi korone. Prvo je žitelje Otoka nešto prije Božića 2020. napao alfa soj, koji se proširio iz engleskog grada Kenta, a onda se u proljeće 2021. Britanijom proširio delta soj koji je uvezen iz Indije.

Zato se danas svaka pozitivna ocjenu epidemiološke situacije daje s ogradom.

Britanski premijer Boris Johnson obećao je da se nedavna odluka o ukidanju lockdowna neće mijenjati, ali samo se ne pojavi neki novi soj koronavirusa. Savjetnik britanske vlade za zdravstvena pitanja profesor Chris Whitty priznao je da će znanstvenici možda ponovno morati oglasiti zvono za uzbunu ako se pojavi agresivniji soj virusa SARS-CoV-2, piše Jutarnji.

Koliko je vjerovatno da će se pojaviti novi agresivniji soj? O kakvoj se prijetnji radi?

Virolozi se nadaju da ta opasnost ne odgovara ranijim predviđanjima. Niko, naravno, ne može ništa tvrditi sa sigurnošću. Stručnjaci nikako ne mogu isključiti mogućnost naglog zaokreta u borbi protiv koronavirusa jer se predobro sjećaju događanja u decembru 2020. i aprilu 2021. godine.

Neki su, međutim, spremni promoliti glavu iznad parapeta.

“Pretpostavljam da neće doći do velike eksplozije novih sojeva – rekao je Paul Hunter, profesor zdravstvene zaštite na Sveučilištu Istočna Anglija u Engleskoj.

“Osobe koje opetovano upozoravaju na nove varijante su u krivu, barem što se mene tiče.

Hunterov optimizam nije bez temelja. Dapače, utemeljen je na spoznajama o mutacijama virusa. Kada je SARS-CoV-2 prvi puta pred kraj 2019. godine prešao sa šišmiša na čovjeka, bio mu je to prvi susret s njegovim stanicama. Virus se primio za stanice, inficirao ih te potom umnožio. Nakon toga se počeo širiti među ljudima.

Gdjegod dođe delta, ostali sojevi umru

Virus je u sedmicama i mjesecima koji su uslijedili postajao sve bolji u repliciranju, a prilikom svake nove replikacije nastupile bi manje mutacije. Pritisak evolucije, odnosno prijetnja odumiranjem dovela je do toga su se mutacije koje su virusu olakšale primanje za stanice čovjeka najbrže proširile.

Kada se u januaru virus koji je potekao iz Wuhana proširio Kinom, svaki zaraženi zarazio je u prosjeku 2,6 osoba. U trenutku kada je stigao do Evrope, njegov osnovni reproduktivni broj (R0) popeo se na tri. R0 broj alfa soj bio je četiri, a delta soja između šest i osam.

Međutim, taj proces ima svoje granice.

“Povećana prenosivost važna je u prvoj godini – rekao je Hunter.

“No postoji maksimum kompatibilnih spojeva između virusa i ljudskog tijela.

Hunter je dodao da su se četiri glavne varijante virusa oko kojih se svijet najviše brine i koje trenutno cirkuliraju pojavile u periodu od nekoliko mjeseci. Bilo je i drugih varijanti, no one se nisu utaborile poput ovih.

“Kada se dosegne maksimum kompatibilnosti, novi se sojevi znatno sporije javljaju – dodao je Hunter.

Taj je proces opisan u članku koji je u svibnju 2019. godine objavljen u časopisu Nature Reviews Microbiology. “Evolucija virusa sadrži jedan lijepi paradoks. Ista ta čudesna sposobnost virusa da se brzi prilagodi novom domaćinu … možda također pomaže stvoriti evolucijsku neaktivnost koja nastupa kod dugotrajnih odnosa između virusa i domaćina”, stoji u članku.

Virus mora moći nastaviti proces inficiranja, repliciranja i ponovnog inficiranja. Ako virus previše puta mutira, ako u evolucijskom smislu ode predaleko naprijed, izgubi mogućnost suživota s domaćinom.

“Mogli bismo to ograničenje nazvati kavezom – piše u članku.

Hunter vjeruje da je koronavirus došao do rešetki kaveza.

“Mislim da će delta soj biti onaj koji je najkompatibilniji s čovjekom – rekao je.

Otkad se prvi puta pojavio, delta soj je ostao prilično stabilan. Podvrsta delta varijante koja se pojavila u Nepalu, a koja je sadržavala zabrinjavajuću dodatnu mutaciju, nije se daleko proširila.

“Mislim da virusi u svome razvoju često moraju birati koji će dio ojačati, a koji će dio pustiti da oslabi. Pronađu neku sredinu – rekao je Jonathan Ball, profesor virologije na Sveučilištu Nottingham u Engleskoj.

Prilično zarazni delta soj je otjerao gotovo sve ostale varijante koje su bile prisutne u Britaniji. Devedeset i devet posto zaraženih na Otoku zaraženi su delta sojem.

“Čim na neko područje dođe delta soj, svi ostali umru", rekao je Hunter.

Bijeg iz kaveza

Znači li to da je gotovo s mutacijama koronavirusa SARS-CoV-2? Ne baš. Prve mutacije utječu na zaraznost, a vođene su prilagodbom virusa na stanice čovjeka. Postoji, međutim, i druga vrsta evolucije – mutacija “bijega”. Ona je vođena prilagodbom virusa na imunološki sustav. Kako naša tijela uče ubijati virus, ili putem infekcije ili inokulacije, virus se prilagodi kako bi pobjegao onima koji ga žele ubiti.

Sojevi beta i gama, koji su se pojavili u Južnoafričkoj Republici i Brazilu, sadržavaju mutacije koje im dopuštaju da reinficiraju ljude i izbjegnu cjepiva. Delta soj se u manjoj mjeri također prilagodio kako bi izbjegao ubice koje na njega šalje naš imunološki sistem.

Trebamo li se stoga bojati tih mutacija “bijega”? Cjepiva su, ipak, naš put prema kraju ove krize. Ako se pojavi nova varijanta virusa koja ih može potpuno zaobići, bili bismo na samom početku borbe protiv korone.

Šanse da će se to dogoditi u prilično male. Sva cjepiva protiv covida-19 koja imamo na dispoziciji su barem djelomično dobra u borbi protiv zabrinjavajućih varijanti virusa. Prema novoj studiji koja je provedena u Kanadi na 70 hiljada ispitanika, cjepivo AstraZeneca, cjepivo koje virus najuspješnije zaobilazi, nudi 50-postotnu zaštitu od simptomima popraćenih zaraza beta i gama sojevima nakon samo jedne doze. Zaštita koju pruža od bolničkog liječenja i smrti još je uvijek na 82 posto. Pfizerova i Modernina cjepiva nude još jaču zaštitu.

Varijanta koronavirusa koja bi cjepiva učinila beskorisnima morala bi napravili značajan evolucijski skok. Malo je vjerojatno da će se taj skok dogoditi, upravo zbog “kaveza” koji ograničava mutacije.

Cjepiva protiv covida-19 funkcioniraju tako što imunološki sustav čovjeka uče prepoznati šiljasti protein pomoću kojeg se SARS-CoV-2 prima za stanice. Virus od imunološkog sustava bježi tako što na suptilan način mijenja taj protein kako ga antitijela ne bi prepoznala. Iako virus može promijeniti taj protein, on i dalje mora moći obaviti svoju zadaću pa je broj promjena koje može pretrpjeti ograničen evolucijom. Što je virus dalji od originala, to je manje učinkovit u prodiranju u stanice čovjeka. Drugim riječima, ponovno se zabije u šipke kaveza.

Ples virusa i imunološkog sistema

A što ako ipak pobjegne iz kaveza? Imunološki će sistem i dalje reagirati. Hunter vjeruje da će koronavirus SARS-CoV-2 svake tri, četiri ili pet godina doživjeti manje mutacije.

“Ako pogledate druge ljudske koronaviruse, uočit ćete te mutacije ‘bijega’. To, međutim, ne znači da su svi ponovno izloženi zarazi. To samo znači da je virus malo otporniji na reakciju imunološkog sistema”, rekao je Hunter.

Anthony Fauci, imunolog i glavni savjetnik predsjednik Sjedinjenih Država Joea Bidena za medicinska pitanja, objavio je 2008. godine znanstveni rad u kojem je opisao kao je virus koji je 1918. uzrokovao epidemiju španske gripe nastavio kolati svijetom i nakon što je proglašen kraj epidemije. U prvih par godina epidemije ubio 50 miliona ljudi u cijelom svijetu, danas ga se smatra relativno benignim. Povremeno dovoljno mutira da se tokom zime njime zarazi veći broj ljudi, no imunološki ga sistem stavi pod kontrolu čim se, tako reći, sabere.

“Virus gripe iz 1918. i njegovo potomstvo te imunost koju je čovjek razvio kako bi se s njima borio, već gotovo stotinu godina plešu složenu koreografiju”, napisao je Fauci u članku. “Partneri su još uvijek povezani i prate se u korak, unatoč tome što svaki pokušava voditi.”

Većina se znanstvenika slaže da covid-19 neće nestati. Više će generacija živjeti s njim. No, moguće je da će njegov život nalikovati životu španjolske gripe, ograničen kavezom koji je za njega izgradio njegov domaćin – čovjek. On će nastaviti svoju evoluciju, povremeno će mutirati, pa čak i pobjeći iz kaveza. Plesat će u zagrljaju s našim imunitetom.

Možda će delta soj biti najgori soj koronavirusa s kojim ćemo se ikad susresti.

Ako je tako, moguće je da ćemo najgore od pandemije uskoro ostaviti u retrovizoru.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...