Zbog emisije metana su krave, to jest proizvodnja mlijeka i junetine, označeni kao veliki zagađivači klime. Ali to je samo pola istine. Jedna od ekoloških prednosti krave je što mnogo jede, vari i izlučuje.

Na imanju porodice Lorenz u mjestašcu Vöhl u centralnoj Njemačkoj tokom ljeta ima manje posla oko krava. Pravo iz štale izlaze na pašnjak. Ovo gazdinstvo se bavi bio-proizvodnjom i Svenu Lorenzu je veoma važno da popravi loš imidž koji krave uživaju kada se priča o klimatskim promjenama, prenosi televizija ARD.

"Ispašom naše krave na travnatim površinama doprinose stvaranju humusa, a to pomaže u vezivanju ugljen-dioksida iz atmosfere", kaže ovaj poljoprivrednik.

Za 120 muzara on ima 80 hektara pašnjaka. Idilični prizor ne poklapa se sa nalazima nekih studija da držanje velikih goveda maltene više šteti klimi od drumskog saobraćaja.

Pašnjaci vezuju CO2

Krave su na udaru posebno jer svaka oslobodi preko stotinu kilograma metana godišnje. Metan je deset do dvadeset puta štetniji od ugljen-dioksida.

No, poređenje sa automobilima je nepravedno jer se kravama uračunavaju i štetni gasovi koji se naprave kasnije, u proizvodnji mlijeka i mesa ili prilikom pravljenja đubriva. Kod automobila se pak računa samo ono što izbace iz auspuha, a ne i štetni gasovi u fabričkim halama automobilskih koncerna ili oni koji se oslobode prilikom gradnje i održavanja puteva.

Prema ovoj računici, u Njemačkoj saobraćaj čini 19 posto emisije štetnih gasova, a probavni trakt krave oko tri posto.

Kako nam priča Lorenz, da nema krava, na silnim hektarima bi gajio žitarice ili kukuruz, biljke koje troše ugljen-dioksid iz zemlje umjesto da ga tamo zadržavaju. Travnate livade za ispašu se, uz močvare, smatraju najboljim skladištima za CO2, daleko boljim od šuma ili njiva.

Krivi mogu biti samo ljudi

"Moramo da održimo travnate površine, a to ne ide bez krava", kaže i Anita Idel, aktivistkinja za zaštitu klime i veterinarka. Ona je čak napisala knjigu o kravi kao spasiteljki klime.

Krave svojim izmetom same đubre pašnjake. Tona takvog đubriva koju svaka krava mjesečno izbaci postaje dio kompleksnog lanca ishrane. "Samo jedan komad balege daje hranu za ukupno stotinu kilograma insekata. A od njih opet mogu da se prehrane recimo tri rode", dodaje Idel.

Poljoprivrednik Lorenz kaže da krave nisu ništa krive ako im gazde dopremaju soju iz Brazila za jelo, i tako štete klimi.

"Sve zavisi od toga kakve pouke poljoprivrednici izvuku iz poznatih problema", dodaje on.