Iako je tehnologija na farmi moderna, izmuzišta automatizovana, a radni uslovi mnogo bolji nego što većina zamišlja ovaj posao, i ovdje se suočavaju s najvećim izazovom: pronalaskom kvalitetne radne snage. Ni jedna od najvećih govedarskih farmi u Bosni i Hercegovini, Arifagić Investment iz Kozarca, ne pronalazi lako radnike.

Vlasnik, Jusuf Arifagić, nastoji održati proizvodnju, uprkos nestabilnom ambijentu u kojem se nalazi domaća poljoprivreda.

"Zaposlio bih odmah tri radnika. Imam radna mjesta u izmuzištu i u štali," kaže Arifagić, dodavši da je sve teže pronaći ljude koji žele raditi i koji mogu savladati osnovna znanja potrebna na modernoj farmi, gdje su poslovi daleko od teškog fizičkog rada, piše Agroklub.

Dva dana rada, dva dana slobodno

Organizacija posla, dodaje Arifagić, više je nego korektna. Radnici u izmuzištu rade dva dana, pa imaju dva slobodna.

"Dolaze ujutro u 6 sati, završavaju do 13:30, ponovo dolaze u 18 i završavaju oko 21:30. Mjesečno rijetko ko premaši 120 – 130 radnih sati, a prosječna plata ne pada ispod 1.500 KM, uz topli obrok od oko 250 KM. Ipak, kvalitetne radne snage nema."

Radnik na izmuzištu, kako pojašnjava, trebao bi imati određeno znanje o zdravlju krave, mastitisu, izgledu vimena i higijeni. Na farmi u Kozarcu je oko 700 grla i trenutno je zaposleno 14 radnika.

"Iako TMR nahrani, radnik treba nagrnuti hranu pred krave, brinuti o ishrani teladi... Milk taksi je unutra, znači sve automatizovano," priča on.

On danas najčešće uspije zaposliti ljude između 55 i 60 godina, "one iz Titovog sistema" koji, kako kaže, imaju radne navike i znanja.

"Samo spominjanje štale, krave i ostalog valjda je danas sramota, sramota je raditi na jednoj farmi, u poljoprivredi. Ne znam da li nas smatraju ljudima drugog reda, da nismo jednako vrijedni kao i ostali. Uglavnom, vrlo je teško naći kvalitetnog radnika," priča ovaj farmer.

Retrogradni sistem gura Bosnu i Hercegovinu u propast

Arifagić oštro kritikuje stanje u državi i obrazovanju. Ističe kako ni školski program nije prilagođen potrebama moderne poljoprivrede.

"Obrazovni sistem Bosne i Hercegovine, nema određene linije ili smjerove, koji će učiti djecu da upravljaju savremenom mehanizacijom, oranju modernim traktorom, koji se programira ili ima kompjutersko upravljanje."

On naglašava da promjene moraju doći: "Nikada u istoriji Bosne i Hercegovine, bosanskohercegovački ljudi ili mladost nije bila intelektualno jača i obrazovana kao danas."

"Kad bi to upotrijebili, i kreirali nove proizvode, uključili nauku kao vizu za budućnost, uveli pravdu u državu i prestali je krasti, garantujem da bismo u roku četiri godine zaposlili 100 hiljada mladih stručnjaka," ističe Arifagić.

Nažalost, kako navodi, zbog retrogradne politike u zadnjih 25 godina, Bosna i Hercegovina je postala posljednja stanica. Smatra da se ide prema tome da posljednja velika pljačka države bude prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima u bescjenje.

"Norveška je radila studiju o Bosni i Hercegovini koja kaže da je ovo jedna od posljednjih oaza gdje se može proizvoditi organska ili zdrava hrana... Gotovo 80% našeg zemljišta je pripremljeno za organsku proizvodnju zato što od rata do danas nismo koristili vještačka gnojiva... Mi je do ušća zagadimo da u njoj ne možeš noge oprati."

Upozorava na katastrofalne posljedice maćehinskog odnosa prema državi: "Ima li ova država ikakve robne rezerve? Ne daj Bože da se desi bilo kakva havarija. Ako nam zaustave uvoz žita u roku od 15 dana, mi smo gladni," zaključuje sagovornik Agrokluba.