Kada smo bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka krajem jula upitali da li je tačno da u OHR-u razmatraju mogućnost izmjena Izbornog zakona BiH, rekao nam je da će taj posao prepustiti svom nasljedniku Christianu Schmidtu. A novi visoki predstavnik, potvrdit će nam kasnije iz nekoliko diplomatskih izvora, razmatra opciju koja će zadovoljiti HDZ BiH i Dragana Čovića.

“Retroaktivno ograničavanje mandata. To je plan”, kazao je za Istragu izvor iz OHR-a.

O čemu se, zapravo, radi?

OHR bi, planira dio Međunarodne zajednice, sve riješio donošenjem odluke kojom bi se broj mandata u Predsjedništvu BiH ograničio na dva. I ta bi se odluka primjenivala retroaktivno. To bio, ukratko, značilo da Željko Komšić i Bakir Izetbegović više ne bi mogli biti kandidati za člana Predsjedništva BiH, jer su obojica odradila po najmanje dva mandata. Milorad Dodik, pak, mogao bi biti kandidat, jer je biran samo jednom. Isto se odnosi i na Dragana Čovića koji je odradio samo jedan puni mandat, dok mu je drugi prekinut odlukom OHR-a kojom je smijenjen s mjesta člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

“Ono što bi moglo biti sporno je retroaktivnost jer to krši međunarodne standarde”, kazao nam je izvor iz OHR-a.

No, prema informacijama Istrage, visoki predstavnik je nedavno izrazio želju da se van granica BiH susretne sa stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH. Jedna od tema, tvrde naši izvori, trebale bi biti i eventualne apelacije na odluku o retroaktivnom ograničavanju broja mandata u Predsjedništvu BiH.

Da Scdhmidt vidi Željka Komšića kao problem moglo se iščitati iz njegovih riječi izgovorenih a skupu pod nazivom “Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine” koji je u organizaciji Njemačko-atlantskog društva održan u mjestu Neustadt an der Aich.

“Gospodin (Željko) Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sustav kompliciran pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata (Dragan) Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem”, rekao je Schmidt.

Hrvatima se, nastavio je Schmidt, mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora.

O ograničavanju broja mandata dio Međunarodne zajednice je razmišljao i tokom mandata Valentina Inzka. No, bivši visoki predstavbnik se, ipak, odlučio da promijeni odredbe Krivičnog zakona BiH kojim je zabranio negiranje genocida. A upravo protiv “inzkovog zakona” lobirala je njemačka ambasadorica Margret Uebber. Ona je, naime, nekoliko dana prije Inzkove odluke bila na sastanku sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i, prema informacijama Istrage, tražila je od njega da prestane pozivati OHR da nametne zakon o zabrani negiranja genocida.

“Predsjednik SDA Bakir Izetbegović razgovarao sa ambasadoricom Savezne Republike Njemačke Margret Uebber. Razgovarano je o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini s posebnim fokusom na reformske procese i ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije”, glasilo je šturo saopćenje SDA izdato 15. jula ove godine.

Upravo na ovom sastanku je, prema informacijama Istrage, ambasadorica Uebber lobirala protiv zakona o zabrani negiranja genocida.

Međutim, uprkos stavu njemačke ambasadorice i službenog Berlina, Inzko je 23. jula nametnuo odredbe Krivičnog zakona koje regulišu to pitanje. Nekoliko dana kasnije, njemačka kancelarka Angela Merkel je pozvala na sastanak Valentina Inzka i Christiana Schmidta. Sastanak je održan 18. avgusta. Na sliužbenoj web stranici njemačke vlade objavljeno je saopćenje za javnost o sastaknu Merkel-Schmidt-Inzko. Uz tekst o ovom sastanku je priložena i forografija na kojoj se vide Valentin Inzko, Angela Merkel i Christian Schmidt.

saopćenje na stranici njemačke Vlade

Za razliku od službenog Berlina, u OHR-u su “cenzurisali” saopćenje o ovom sastanku. Na web stranici OHR-a ime Valentina Inzka je potpuno izostavljeno.

“Na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel, visoki predstavnik Christian Schmidt se u srijedu u Berlinu sastao s kancelarkom, gdje su razgovarali o trenutačnim političkim događanjima u Bosni i Hercegovini.Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku Savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokoga predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.Tijekom razgovora fokus je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa euroatlantskih integracija. Visoki predstavnik Schmidt iskoristio je priliku zahvaliti kancelarki Merkel na snažnoj podršci njemačke Vlade njegovu mandatu”, glasilo je saopćenje za javnost OHR-a.

Osim što je “izbačen” i iz teksta, Inzko je izbačen i sa fotografije sa sastanka u Berlinu.

Inzko “izbačen” sa sastanka

Ovo je, prema informacijama Istrage, jedna vrsta odmazde prema Valentinu Inzku koji je, umjesto ograničavanja broja mandata u Predsjedništvu BiH, odlučio nametnuti zakonske odredbe o zabrani negiranja genocida. Posao oko nametanja ove odredbe koja kojom bi se ojačao Dragan Čović, Inzko je prepustio Christianu Schmidtu koji je, očigledno, započeo aktivnosti u vezi sa ovim pitanjem.