Bivši voditelj operacija u Sigurnosno obavještajnoj agenciji (SOA) Ante Letica za N1 komentirao je sastanak premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića pa pohvalio činjenicu da "napokon razgovaraju".

"Žalosti me da je takvo stanje u našem društvu i da osobe koje su najodgovornije za sigurnost i obranu, ali i kompletno funkcioniranje države, nemaju nikakvog kontakta. Postoje neke točke koje Ustav određuje da moraju usklađivati i dogovarati, od imenovanja šefova službi, diplomata, čelnih ljudi u vojsci... Nadam se samo da je sastanak početak stvaranja pozitivnijih odnosa između dva brda."

Nije želio previše ulaziti u saopćenje koje je nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za odbranu pristiglo javnosti, ali koncentrirao se na ono što se veže uz SOA-u.

"Nitko se ne može sam obraniti od globalnih prijetnji i dobro je da su dali odobrenja službama, VSOA-i o SOA-i, kako bi mogle razmjenjivati analitičke informacije pa ići na neke konkretne zajedničke operativne aktivnosti i lakše se nositi s raznim potencijalnim prijetnjama."

Znači li to saradnju sa zemljama s kojima je prije nije bilo?

"Tako je. Stvorila se potreba surađivati i s drugim službama, što je dobro jer samo na taj način se mogu neke ugroze preventivno riješiti. Nažalost, iako je to sve dobro i OK, žalosti me da još nemamo šefa SOA-e. Neprirodno je i nije dobro, ljudi u agencijam trebaju imati nekoga tko im je nadređen. Nije dobro ni što nemamo rotaciju generalnih konzula i veleposlanika, što govori da nismo vjerodostojni partneri državama u kojima je takav slučaj." 

USS Gerald R. Ford kao sigurnosna prijetnja?

"Svaki takav dolazak američkih nosača ili flote, predstavlja određeni rizik. Naravno, sad je malo veći, ali mislim da moramo živjeti s rizicima", istaknuo je Letica pa napomenuo da Hrvatska nije time uključena u sukob na Bliskom istoku:

"Nemamo baze na Bliskom istoku, nemamo prisutnost vojske... Uključeni smo, kao i svi, nažalost, jer smo se opredijelili da se ne slažemo s time što Iran napada civilne ciljeve u zemljama Zaljeva."

Velika Britanija je pokrenula inicijativu za otvaranje Hormuškog tjesnaca.

"Hrvatska bi u političkom smislu mogla biti uključena u to, ali nema pomorskih sposobnosti za neku vojnu akciju. Nisam vojni stručnjak pa ne mogu puno o drugim detaljima. Što se tiče čišćenja podmorja od mina, tu Hrvatska ima puno iskustva. Za drugo nisam stručnjak. No, sad je jasno, Trump je doveo NATO do ruba raspada. On prijetnjama i ucjenama misli da će prisiliti Europu za ulazak u rat. Ali, za razliku od Iraka i Afganistana, ni Velika Britanija i neki drugi vjerni saveznici, nisu ovaj prihvatili pozive sudjelovati u ratnim aktivnostima. Europa, s pravom, smatra da to nije njen rat. Sad konačno shvaća da se mora okrenuti samoj sebi i stvoriti neki oblik europskog NATO-a, bez SAD-a. Barem dok je ova administracija na vlasti."

Letica je, kad priča o Iranu, vjeruje da se režim neće promijeniti, dapače.

"Sukob je samo pomogao da još radikalniji ljudi preuzimaju vlast. Moguće je da se Iran kompletno izbombardira i vrati, kako kaže Trump, u kameno doba, ali što imamo onda? Iran koji se sastoji od nekoliko cjelina - Azera, Kurda, Perzijanaca... Moguće je da kao takav pukne iznutra i da se raspadne. Onda imamo pitanje što će reći Turska, Azerbajdžan, Pakistan, arapske zemlje..." 

"Vučić je pročitan"

Hrvatska ima problema koji su regionalni, a ne toliko globalni, otkako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zaoštrio retoriku.

"On koristi međunarodna pitanja za unutarnje političke svrhe. Normalno da mu sada ne preostaje puno manevarskog prostora jer sjedi na više stolica i to je pročitano. Zato se pokušava vratiti Rusiji i Vladimiru Putinu. Što je logično jer je ublažavanje američkih sankcija opet ojačalo njenu ekonomiju, što Vučić razumije i želi iskoristiti. No, Rusi teško mogu doći na ovo područje, ali zato mogu koristiti svoje saveznike na zapadnom Balkanu i prijetiti."

Zato smatra da odgovorni moraju otkriti koje su to ugroze za Hrvatsku, kako ih odvratiti, kako se zaštititi i koliko bi to koštalo.