Glavni junak naše današnje priče je narodni heroj Franjo Kluz.

Rodio se u selu Jošik 1913. godine, u blizini Bosanske Dubice.

Učio je za advokata, ali dalje od pisarske službe nije došao. Bližio se rat, a Franjo je stupio u vojnu školu, među buduće pilote. Početak rata na prostoru Kraljevine Jugoslavije 1941. zatekao ga je kao pilota izviđačke eskadrile u Rajlovcu.

Kad je Kraljevina Jugoslavija kapitulirala, stupio je u zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske, no ubrzo se, razočaran fašističkom državom povezao s pokretom otpora, s Titovim antifašistima u Banjoj Luci, i samo je čekao pravi trenutak da preleti na pravu stranu.

Zrakoplovom Potez 25, francuskim dvokrilcem pogodnim za isporučivanje bombi, u maju 1942. sletio je na oslobođeni teritorij kod Prijedora. Istog dana to isto je napravio i Rudi Čajavec. Kluz je bio prvi partizanski pilot, najiskusniji i najhrabriji, pa je bilo logično da upravo on dobije nalog da u augustu 1944. povede eskadrilu na prvi borbeni zadatak. A odmah potom i na drugi. I na treći, četvrti...

Narodni heroj Franjo Kluz pri polasku na prvu misiju sa BAF Spitfireom 18.8.1944.(Izvor: Antifa Vijesnik)

To je bio početak stvaranja partizanskog zrakoplovstva, i jedan od prvih primjera u svijetu da pokret otpora u okupiranoj zemlji raspolaže vlastitim avionom.

S ranije pripremljenog uzletišta kod sela Međuvođe, Kluz je, s mehaničarom strijelcem Ivicom Mitračićem, izvršio dva borbena leta. Četvrtog juna 1942. godine bombama i vatrom iz strojnica napali su, kod Međeđe, ustašku crnu legiju, a kasnije bombardirali Bosanski Novi i Dvor te bacali letke nad Dubicom i Kostajnicom. Zbog neprijateljske ofanzive na Kozaru, Kluz i Mitračić prebacili su se na novo uzletište kod Lušci Palanke.

U ljeto 1942. godine, jedan njemački lovac otkrio je i zapalio "Potez 25", što je onemogućilo dalju akciju prvih partizanskih pilota, koji su se, u uvjetima neprijateljske nadmoći u zraku, uspjeli održati punih 45 dana, što je imalo znatan moralni i politički učinak. Ostavši bez aviona, Kluz je ušao u sastav Operativnog štaba za Bosansku krajinu, gdje je ostao sve do novembra 1943. godine, kada se priključio Prvoj avijatičarskoj bazi u Livnu.

Zajedno s ostalim avijatičarima, a na poziv Vrhovnog štaba prešao je u Italiju, pa u sjevernu Afriku, gdje je ušao u sastav 1. eskadrile NOVJ, koju su nakon intenzivne obuke saveznici naoružali lovcima "Spitfire". U činu kapetana Kluz je u pored pilotske dužnosti obavljao i funkciju političkog komesara.

Kao prvom partizanskom pilotu i iskusnom letaču, Kluzu je bilo povjereno da, kao pratitelj zapovjednika eskadrile majora Protića, izvrši prvi borbeni zadatak ove eskadrile. Od tada iz zračne luke u Cani u Italiji, a kasnije iz baze na oslobođenom otoku Visu, Kluz je izvršio više borbenih letova, napadajući njemačke snage u Dalmaciji i dijelovima Bosne i Hercegovine te osiguravajući lovačku zaštitu partizanskim i savezničkim zrakoplovima.

Poginuo je na današnji dan 1944. godine, nekoliko dana prije 31. rođendana. Vodio je četvorku Spitfirea kada ga je iznad Omiša srušila njemačka protuzračna odbrana. Narodnim herojem proglašen je 18. maja 1948. godine.

(SB)