Iz Centralne banke BiH kazali su kako su kamatne stope na kredite u posljednjih nekoliko godina bilježile trend pada, pod utjecajem niskih kamatnih stopa u eurozoni. Ovaj trend zaustavljen je u 2020. godini, ali su kamatne stope ostale na niskim nivoima.

Prosječna kamatna stopa, kako su kazali, na novoodobrene kredite stanovništvu u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 5,44 posto, što je za četiri bazna poena niže u odnosu na prosječnu kamatnu stopu u prvoj polovini 2020. godine.

"S druge strane, prosječna kamatna stopa na novoodobrene kredite privatnim nefinansijskim preduzećima je u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 3,38 posto i viša je od prosječne kamatne stope na kredite ovom sektoru u istom periodu prošle godine za 12 baznih poena. Ipak, u narednom periodu se ne očekuje znatniji rast kamatnih stopa, s obzirom na to da još nema naznaka da će glavne centralne banke podizati referentne kamatne stope u kratkom roku, što je u narednih nekoliko kvartala", kazali suiz Centralne banke BiH.

Na kretanje kamatnih stopa na kredite, pojasnili su, utječe kretanje kamatnih stopa na tržištu eurozone, jer su varijabilne kamatne stope u BiH vezane za kretanje EURIBOR-a.

"U narednom periodu se ne očekuje rast referentnih kamatnih stopa Evropske centralne banke. Dakle, povećanje kamatnih stopa se ne očekuje sve dok ne dođe do promjena uslova zaduživanja u eurozoni i dok su izvori finansiranja na domaćem tržištu - depoziti stabilni", istakli su iz Centralne banke.

Da su kamatne stope stabilne u ovoj godini, kazali su nam i iz Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), odakle su istakli i kako je izvjesno da se do kraja ove godine neće desiti značajne promjene. Međutim, kažu kako se izgledi za umjeren rast nivoa kamatnih stopa povećavaju u narednoj godini.

"Nivo kamatnih stopa formira se na tržištu. Interno, ukoliko analiziramo tradicionalne principe djelovanja tržišta, odnos ponude i potražnje u FBiH, imamo stabilan bankarski sistem i povoljna kretanja koja upućuju na održavanje ravnoteže, povoljne likvidnosti i potražnje za novcem. Ako bi se isključila pitanja političke nestabilnosti i nepredviđenih djelovanja, koja nisu u vezi s ekonomijom, naše tržište bi se moglo smatrati dugoročno stabilnim. S druge strane, značajan utjecaj na naše tržište se prenosi iz EU i eurozone. Postaje izvjesno da će biti premašene ciljne stope inflacije uz izostanak očekivanog brzog oporavka ekonomija unutar EU, eurozone i globalno. U takvim okolnostima razumno je očekivati rast referentnih kamatnih stopa, ali ne preko nivoa koji bi dodatno ugrozio ekonomski oporavak razvijenih tržišta, naročito u 2022. godini", kazali su iz FBA te dodali da, i ako do povećanja dođe, ono neće biti dramatično.

Građani BiH za sada se, smatra Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH, ne trebaju brinuti, a kaže i kako se povećanje kamatnih stopa u EU i Americi spominje kao srednjoročna mogućnost zbog toga što se povećava inflacija.

"Inflacija se povećava svjesno i namjerno upravo kako bi došlo do povećanja kamatnih stopa i regulisanja tržišta novca. Mada, do povećanja još nije došlo, tako da nije realno očekivati ni povećanje kamatnih stopa u BiH. Drugi razlog zbog kojeg nije realno očekivati povećanje kod nas je što je ponuda novca u bankama puno veća od potražnje za kreditima i zbog toga banke muku muče kako plasirati svoj novac i uz ovu i nešto manju kamatnu stopu, a ne uz neku veću. Dakle, u nekom srednjoročnom narednom periodu neće biti povećanja", kazao je Kutle.