Član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, Milorad Dodik, bezuspješno pokušava u svojim javnim istupima pronaći ustavni i zakonski osnov za pokušaj jednostranog rušenja institucija BiH izgrađenih nakon rata.  

“Moj najveći politički uspjeh i moje generacije političara iz Republike Srpske jeste to što nismo promijenili Ustav BiH. U svim civilizovanim demokratskim zemljama ne možete zakonom mijenjati Ustav. Pošto Ustav nije promijenjen, mi tražimo da se vratimo na Ustav i ništa više", ponavlja Dodik posljednjih dana, pokušavajući svojoj sumanutoj akciji osuđenoj na neuspjeh dati pravni legalitet i politički legitimitet.  

Drugim riječima, Dodik pokušava progurati tezu kako su državne institucije koje namjerava srušiti izgrađeno u suprotnosti s Ustavom BiH, odnosno na nezakonit i neustavan način.  

No, stvari na Dodikovu žalost stoje upravo suprotno. Postoji vrlo jasan ustavni temelj za izgradnju institucija koje Dodik jednostrano želi ukinuti. Naime, u članu 5. Ustava BiH, tačka a i b, piše:

a) “Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne suglasnost entiteta (…) koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti. 

b) U razdoblju od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Ustava, entiteti će početi pregovore s ciljem uključivanja i drugih pitanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine, uključujući korištenje izvora energije i zajedničke ekonomske projekte. 

Jasno je dakle da za formiranje novih institucija BiH nije ni bilo potrebno mijeniti Ustav BiH jer je upravo Ustavom precizirano da se nove institucije mogu formirati dogovorom dva entiteta, odnosno zakonom. Nigdje u Ustavu BiH ne piše da je za formiranje novih institucija bilo potrebno mijenjati Ustav, pa je prema tome Dodikova tvrdnja kako je najveći uspjeh njega i njegove generacije srpskih političara u tome što nisu dozvolili promjene Ustava, potpuno besmislena i pravno beznačajna. 

Donošenjem odgovarajućih zakona u Parlamentu BiH, formirane su Oružane snage BiH, Granična policija BiH, Uprava za indirektno oporezivanje, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, Sud i Tužiteljstvo BiH, Obavještajno sigurnosna agencija (OSA), Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Direkcija za Koordinaciju policijskih tijela u BiH, te još niz različitih agencija i direkcija, sa sjedištem u oba entiteta. Rad i nadležnost državnih instutucja može se problematizirati isključivo u Parlamentu BiH čijom su odlukom i formirane.  

(SB)