Treba uložiti energiju u traženje mogućnosti postizanja dogovora o ključnim pitanjima u BiH, rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Marinko Čavara, predsjednik FBiH.

On smatra da oni koji ne žele razgovarati na temeljima ustroja BiH, oni je uništavaju u suludoj želji da ostvare unitarnu i jednonacionalnu BiH.

"Pogledajte samo hajku koja se vodi protiv svih onih koji ne misle kako oni žele, osim ovih 'lutaka na koncu' kao što su Komšić, Dunović...", rekao je Čavara, koji je i visoki funkcioner HDZ BiH.

Kako komentarišete trenutnu političku, ali i bezbjednosnu situaciju u BiH, s obzirom na posljedice koje je proizvela odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, koji je nametnuo izmjene Krivičnog zakona u BiH. Ko je najodgovorniji za trenutna dešavanja?

Nažalost, sudionici smo procesa koji nisu nimalo dobri, niti su to procesi koje priželjkujemo, a to su priključenje EU, rad na reformama koje su potrebne u ukupnom sustavu, kako bi se jačala pravna država, nego vidimo da imamo stalno neke tenzije i međusobno optuživanje tko je kriv za ovu situaciju. Jasno je da jednu veliku krivicu snosi visoki predstavnik koji je na odlasku donio čudnu odluku za koju ne vidim koji je smisao i svrha  u odnosu na puno toga drugog što je trebao uraditi, a pogotovo da donosi zakon, to je apsolutno neprihvatljivo. Znači, ukoliko imamo demokratski izabranu  vlast koja može donositi zakone, onda tu visoki predstavnik nema šta raditi, osim ako nije  korumpiran i to  stvara dilemu kod svih nas, zašto je to uradio, dan-dva prije odlaska, što nema nikakve logike. S druge strane, ne možete optužiti bilo koga  za ovu situaciju. Teško je to reći ko je kriv. Međutim, puno je manje važno tražiti krivca, treba uložiti energiju u traženje mogućnosti postizanja dogovora o ključnim pitanjima u BiH. Prvenstveno, o stabilizaciji odnosa, izbornoj reformi, provođenju odluka Ustavnog suda BiH, provođenju odluka iz Strazbura i svemu onome što je potrebito donijeti kako bi se relaksirali odnosi između konstitutivnih naroda.

Da li je BiH mogla donijeti izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kako to ne bi  na kraju učinio visoki predstavnik?

U vremenu kada mi još nemamo jedinstven pogled o onome što se dešavalo na prostoru BiH, takva isključivost po bilo kom pitanju i inzistiranje na jednoj istini, a imamo "tri istine", apsolutno  je bilo  nepotrebno takvo nešto  donositi. To nam u BiH ništa nije riješilo, nego je samo prouzrokovalo dodatne probleme. Ako se visoki predstavnik rukovodio time da donese probleme, onda treba da se zapitamo kakve su njegove namjere, zbog čega je to uradio? Raščišćavanje prošlosti u detalje samo nas može dovesti u nove sukobe.

Počeli su razgovori o izbornoj reformi, pa su stali. SAD su imenovale i specijalnog predstavnika za pregovore o izbornoj reformi. Očekujete li napredak u narednim  mjesecima?

ČAVARA: Izborna reforma  trebalo  je da se provede temeljem Mostarskog sporazuma od prošle godine. Ovaj  sporazum je imao dvije točke, jedna su bili izbori u Mostaru, a druga je izborna reforma. Predsjednici stranaka HDZ i SDA su potpisali i proveli prvu točku, ali za provođenje druge točke Bakir Izetbegović, lider SDA, nema želje i nalazi uvijek izgovore i razloge da ne razgovara, pa čak i uvijek neke nove uvjete, da se proces potpuno otkaže i da se ne dogodi. I u svemu tome pozitivna je ova situacija da su SAD kao najvažniji međunarodni akter na prostoru BiH imenovale izaslanika, ali od dana imenovanja do danas nismo vidjeli neke konkretne poteze u tom smislu. Svjesni smo da ova godina ističe i da su izbori naredne godine. Mi smatramo da bez  odluke o legitimnom predstavljanju nema uvjeta za demokratske izbore. SDA i probošnjačke stranke pokušavaju izgurati Srbe i Hrvate iz razgovara i nadam se da međunarodna zajednica nije više tako naivna.

Tri godine su prošle od opštih izbora, a izborni rezultati nisu  implementirani u FBiH, a upitni su, kako kažete, i izbori, ukoliko ne dođe do "nužnih" izmjena zakona.

Nespremnost bošnjačke političke elite da uopće razgovara o rješavanju ključnih problema u BiH jasno nas gura u jednu još veću krizu. Pogledajte samo hajku koja se vodi protiv svih onih koji ne misle kako oni žele, osim ovih 'lutaka na koncu' kao što su Komšić, Dunović... Oni koji ne žele razgovarati na temeljima ustroja BiH, oni je uništavaju u suludoj želji da ostvare unitarnu i jednonacionalnu BiH.

Kako komentarišete smjenu glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Gordane Tadić?

Očigledno je šta je na sceni. Svjedočili smo toliko napada na bivšeg predsjedavatelja VSTV-a Milana Tegeliju zato što nije bio poslušnik "sarajevske, bošnjačke elite" i onda su napravili, inscenirali toliko događaja da su na kraju i uspjeli. Pa smo onda svjedoci bili u medijima insceniranom disciplinskom postupku protiv tužiteljice Tadić, pa smo bili svjedoci da su se članovi disciplinskog povjerenstva sastajali u prostorijama SDA, sa direktorom OSA, koji je takođe optužen za kaznena djela i to je očigledno. I šlag na sve to su najave Izetbegovića da će "pod kontrolu staviti Tužiteljstvo i Sud BiH". To je sad više nego očigledno napravljeno. Zabrinjava izostanak reakcije međunarodnih aktera. Imamo čitav jedan represivni aparat pod vlašću jednog naroda, jedne partije, a trebalo bi da imamo jednu  ravnotežu odnosa. Imamo i situaciju gdje se javno reklo da se neće dopustiti da na čelu Federalne uprave policije bude Hrvat i sada njom upravlja Bošnjak, koji po zakonu ne može biti na tom mjestu, jer je iz istog naroda kao što je i ministar unutrašnjih poslova FBiH. Izgleda da je SDA važno držati pod kontrolom represivni aparat i zaustaviti afere koje su u toku i onda voditi političke progone svih neistomišljenika.

Kako komentarišete najave iz Republike Srpske da će vratiti "izvorni Dejton" i  da će vratiti nadležnosti ovom entitetu?

Apsolutno nije dobro ovo što se događa. Razumijem predstavnike Republike Srpske koji žele zaštititi njene interese ukoliko institucije države su u službi jedne stranke, jednog čovjeka, i da traže način kako se zaštititi. Nije dobro da dolazimo u situaciju da se udaljavamo od mogućnosti za dogovor i da sinergijski djelujemo u izgradnji pravne države. Treba da se vratimo na razgovore i razgovaramo kako riješiti ključne probleme, pa i pitanje nadležnosti da li se mogu vratiti, ali to je pitanje za pravne stručnjake, nije za mene.