Politika
"KORISNI IDIOT AMERIČKE AMBASADE": Grad "okićen" plakatima sa Vukanovićevim likom
30. Mar. 20241
"Slobodna Bosna" donosi novu zanimljivu priču iz povijesti.
Jeste li znali
28. Okt. 2021
1
Glavna junakinja naše današnje priče je Dragica Pravica, revolucionarka, sudionica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Kao srednjoškolka u Dubrovniku, postala je članica ilegalnog Saveza komunističke omladine, a od 1938. i članica okružnog komiteta KPJ za Trebinje. Bila je politički aktivna među studentima i omladinom Trebinja. Tokom studija na Filozofskom fakultetu u Beogradu, pripadala je revolucionarnom studentskom pokretu i aktivno radila u studentskim udruženjima. Članicom ilegalne Komunističke partije postala je 1940. godine.
Nakon okupacije Jugoslavije, 1941. vratila se u domovinu i bila jedan od organizatora ustanka u južnoj Hercegovini. Tokom 1941. godine i prve polovine 1942., bila je na raznim odgovornim stranačkim funkcijama - sekretarica Okružnog komiteta KPJ za Trebinje, sekretarica Okružnog i okružnog komiteta SKOJ-a, članica Okružnog komiteta SKOJ-a za Hercegovinu i Okružnog komiteta KPJ za istočnu Hercegovinu.
Tokom Treće neprijateljske ofenzive, u junu 1942., zarobili su je četnici i predali Italijanima. Tokom istrage u zatvoru u Dubrovniku bila je teško mučena, ali budući da nije ništa otkrila, vraćena je četnicima, koji su je nastavili mučiti u zatvoru Ljubomir, blizu Trebinja. Strijeljana je zajedno s bratom Radetom i Stevom Bratićem 27. juna 1942. godine. Za narodnog heroja imenovana je kao jedan od prvih boraca NOV i PO Jugoslavije 8. juna 1945. godine.
Rođena je 28. oktobra 1919. godine u selu Bijelac, blizu Trebinja.
Njezini roditelji, otac Risto i majka Milica, imali su osmero djece - sina Radoslava zvani Rade i sedam kćeri, od kojih je najmlađa bila Dragica, zvana Draga. U međuratnom razdoblju u Bijelaču je živjelo 11 porodica i sve su se prezivale Pravica. Obitelj Riste Pravice smatrala se uglednom i imućnom.
Osnovnu školu pohađala je od 1927. godine. do 1931. u manastiru Duži, blizu Trebinja, budući da okolna sela nisu imali školu. Po završetku osnovne škole ,Dragica odlazi u Dubrovnik, gdje je upisala srednju školu. Nakon primanja u komunističku mladež, Dragica se aktivno posvetila stranačkom radu. Radila je i među srednjoškolcima i među sezonskim radnicima u gradskoj luci, koji su uglavnom dolazili iz Trebinja i okolice.
U jesen 1939. Dragica je godine došla studirati u Beograd. Ubrzo po dolasku pridružila se radu Udruženja bosanskih studenata „Petar Kočić“ u okviru kojeg je tih godina formirana omladinska sekcija „Neretva“ koja je okupljala studente iz Hercegovine. Bila je aktivna i u kulturno-umjetničkoj grupi ove udruge, odnosno u njezinom horu pod vodstvom Mahmuta Bušatlije. Zimi iste godine u Beogradu 14. decembra 1939. godine održane su masovne demonstracije u kojima su sudjelovali i studenti Univerziteta u Beogradu. Kad su vlasti poslale policiju i žandarmeriju na demonstrante, izbili su sukobi u kojima je strijeljano 10 ljudi. Dragica je sudjelovala u demonstracijama i zgrozila se činjenicom da su žandari pucali na nenaoružane demonstrante. Tokom razbijanja demonstracija, policijski agent pokušao ju je uhapsiti, ali ona je uspjela pobjeći.
Početkom četrdesetih, Dragica je primljena u članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Radila je u stranačkoj ćeliji na Filozofskom fakultetu, čiji su članovi bili, između ostalih - Ljiljana Čalovska, Zija Dizdarević, Dušan Kostić, Veselin Mićunović, Mileva Lula Planojević i drugi. Tokom studija održavala je stalni kontakt sa partijskom organizacijom u Trebinju.
Za vrijeme Aprilskog rata, bila je u grupi od tridesetak mladih ljudi koji su se pokušali dobrovoljno prijaviti u Jugoslavensku vojsku, ali su odbijeni u garnizonu u Trebinju. Nakon kapitulacije, njezin brat Rade došao je u rodni Bijelač. Ondje su boravili do 28. maja 1941. godine.
USTAŠKI POKOLJ
Uoči ustaškog napada na selo, u kojem je zarobljeno i ubijeno trinaest Srba, Tahir Hadžović, koji je bio dobar prijatelj s Radom i Dragicom, na vrijeme ih je upozorio i oni su napustili selo. Kao poznati komunisti, bili su na meti hrvatskih nacionalista "Franko", koji su se ustašama pridružili nakon stvaranja Nezavisne države Hrvatske. Nakon toga, preselili su se u kuću svoje sestre u Dubrovniku, koja se nalazila u italijanskoj okupacijskoj zoni.
Krajem augusta 1941., ustaničke jedinice započele su prve veće akcije protiv ustaša - u blizini sela Mosko, na putu Trebinje - Bileća, bataljon 14. domobranske pukovnije poražen je, a istog dana zauzeta je i žandarmerijska stanica na Jasenu i zaplijenjena velika količina oružja.
SPOMENIK DRAGICI PRAVICI U BEOGRADU (Izvor: Public)
Početkom septembra ustaše su javno priznale svoju nemoć u borbi protiv ustanika pa su cijelu vojnu i civilnu vladu na ovom području predale italijanskom vojnom zapovjedništvu.
Početkom oktobra 1941. u selu Pađeni, kod Bileće, održana je Okružna konferencija SKOJ-a na kojoj je formiran Okružni komitet SKOJ-a za istočnu Hercegovinu, u čije je vodstvo izabrana i Dragica.
Nakon toga, istog mjeseca, formiran je Oblasni komitet SKOJ-a za Trebinje i Dragica je izabrana za njegovu sekretaricu.
Krajem 1941. godine i početkom 1942. sudjeluje u nekoliko oružanih sukoba s neprijateljem. Nakon neprijateljske ofanzive na slobodnu teritoriju u Hercegovini, krajem maja i početkom juna 1942. godine, partizanske jedinice povukle su se u zapadnu Bosnu, a Dragica je ostala na partijskom zadatku u kotaru Trebinje. Ubrzo su je uhapsili četnici i mučili u zatvoru Zupci, a potom predali Italijanima. Mučena je u dubrovačkom zatvoru "Kazbek", a kako Italijani od nje nisu mogli iznuditi priznanje, vraćaju Dragicu četnicima. U četničkom zatvoru u Ljubomiru, kraj Trebinja, mučena je desetak dana, a 27. juna 1942. strijeljana je zajedno s bratom Radetom Pravicom i Stevom Bratićem.
SPOMENIK PALIM BORCIMA U TREBINJU (Izvor: Public)
Odlukom Predsjedništva Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), a na prijedlog vrhovnog zapovjednika NOB- a i POJ, maršala Josipa Broza Tita, 8. juna 1945. Dragica Pravica posthumno je odlikovana Redom narodnog heroja za herojska djela na bojnom polju i herojsko držanje pred neprijateljem. Istom je odlukom Radojka Lakić (1917. - 1941.), studentica Filozofskog fakulteta, s Dragicom proglašena narodnim herojem.
Bile su među prvim borcima Narodnooslobodilačke vojske kojima je dodijeljeno najviše odlikovanje za hrabrost. Dragica je peta žena narodni heroj Jugoslavije.
(SB)
Politika
"KORISNI IDIOT AMERIČKE AMBASADE": Grad "okićen" plakatima sa Vukanovićevim likom
30. Mar. 20241
Vijesti
EPILOG HAOSA U TREBINJU: Zbog prijetnji terorističkim napadom uhapšeno maloljetno lice...
15. Mar. 20244
Sport
NEPRIHVATLJIVO VELIČANJE, STIGLE OŠTRE REAKCIJE: Igrači hrvatskog kluba nastupili na turniru u čast poginulog vojnika RS-a
20. Jan. 20240
Sport
KAKO IZGLEDA MURAL NOVAKA ĐOKOVIĆA U BOSNI I HERCEGOVINI: Tri prsta, zastava Srbije, a tu je i poruka...
05. Jan. 20243
Sport
NAKON DRAME NA PARKU PRINČEVA: Borussia izbacila PSG i prošla u finale Lige prvaka (FOTO/VIDEO)
Prije 6h0
Auto
VLASNICI SU JAKO LJUTI: Volkswagen je napravio velik propust, skupocjeni dio lako se krade
Prije 6h0
Regija
OTIŠAO JE LAJČAK, ODLAZI I GABRIEL: Kakve rezultate je dao angažman Escobara na Zapadnom Balkanu?
Prije 6h0
Evropa
U ATINI SE SUKOBILI PROPALESTINSKI DEMONSTRANTI I POLICIJA: Korišteni pendreci, suzavac i šok bombe
Prije 6h0
Jeste li znali
ZABORAVLJENI HEROJ BIO JE JEDAN OD NAJVEĆIH: Titov čovjek od povjerenja bio je trnu u oku fašistima, gazio je Neretvu i Sutjesku, a onda je hrabro pao u akciji oslobađanja Zvornika…
Prije 23h1
Jeste li znali
MISTERIOZNI GOSPODARI BALKANA: Ko su bili drevni ratnici koji su sijali strah od Bosne i Hercegovine do Grčke i kako su iznenada nestali…
06. Maj 20240
Jeste li znali
BIO JE TO ŠOK ZA JUGOSLAVIJU: Jovanka je bila kuma, a ponos države misteriozno je nestao u Đavoljem moru
Prije 20h0
Jeste li znali
SVE VRIJEME PEREMO POGREŠNO: Ovu odjeću ne perite na više od 30°C
06. Maj 20240
trenutak ...
Komentari - Ukupno 1
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.