Radijatori i danas hladni u pojedinim naseljima u Sarajevu. Radi se o domaćinstvima koja se nalaze u sistemu Toplana Sarajevo, krovnim kotlovnicima koje se ne mogu grijati na alternativna goriva.

“Riječ je o 20 posto korisnika Toplana Sarajevo. Za sve ostale osigurana je kontinuirana isporuka toplotne energije preko alternativnog tečnog goriva kojeg trenutno ima za narednih pet do sedam dana”, pojašnjava Irma Aščerić, portparolka KJKP Toplana.

Posuđene količine gasa Sarajevogasu jedva su dovoljne za njihove korisnike. Ima ga dovoljno za naredna 24 sata, potvrdili su iz ovog preduzeća.

Timovi Bulgartransgaza danonoćno rade na zamjeni i zavarivanju oko 27 metara puknutih cijevi na kamenitom terenu, potvrđeno je agenciji Reuters u Bugarskoj. Do ponoći je planirano da se popravi cjevovod i vrati dotok gasa, kada se očekuje i stabilizacija stanja.

No niko ne jamči da se problem neće ponoviti. Osim posudbe, Federacija BiH u ovom trenutku nema adekvatnog odgovora na slične gasne krize.

“Nedostaje to skladište gasa, za početak. Sve zemlje u regionu ga imaju. Srbija je zbog toga mogla tako brzo reagovati. Mi ono što imamo u sistemu, cjevovodu od Zvornika do Sarajeva, to možemo crpiti, ali to su veoma male količine”, kaže Edis Baković iz Sarajevogasa.

Ideja o skladištenju gasa postojala je i ranije i to u rudnicima soli u selu Tetima kod Tuzle. Rađene su i određene studije, no do realizacije nije došlo, jer se pobunila lokalna zajednica.

U očekvanju dugoročnih rješnja, skladište se moglo iznajmiti, upozorava Edhem Bičakčić, stručnjak iz oblasti energetike, uz opasku kako se i sa Gaspromom morao postići bolji ugovor; gas se morao osigurati bez obzira na krize.

“Ako nemamo skladište, onda je ozbiljni ugovarač morao ugovoriti rezervu u susjednim zemljama, a to su mogle biti Srbija i Mađarska. Mogli smo imati šestomjesečnu rezervu barem za ove zimske mjesece. I to se planira. S druge strane, mi smo trebali pametnije pregovarati sa Gaspromom, kad su nas već uslovili Turskim tokom. Osigurati ugovor kojim na njih prebacujemo odgovornost da gasa mora biti preko Zvornika bez obzira na krize. Sve dok naravno ne napravimo drugi alternativni izvor”, kaže Bičakčić, predsjednik bh. komiteta Međunarodnog vijeća za električne sisteme.

A taj drugi izvor je projekt Južne interkonekcije, dotok gasa preko Hrvatske koji je i dalje na čekanju, ali i treći izvor preko Slavonskog Broda gdje je gasovod na granici.

Mnogo je prijedloga, malo rješenja sve to u godini koju su obilježila međusobna optuživanja oko prelaska na Turski tok, i ad hoc djelovanje.

Treba podsjetiti i da Zakon o gasu ne postoji na nivou Federacije što je isključiva odgovornost federalne vlade. Zakon koji bi sistematski uredio ovu oblast ne postoji ni na nivou Bosne i Hercegovine zbog nespremnosti vlasti RS da se formira državna korporacija, transportna zajednica koja bi bila nadležna uz ostalo i za transport gasa.

Zanimljivo da se radi o obavezi iz Aneksa 9 Dejtonskog mirovnog sporazuma, ili “izvornom Daytonu” na kojem Milorad Dodik insistira, dok prešućuje pojedine dijelove koji se do danas nisu implementirali.