HDZ-ov MINISTAR PRAVDE BIH PISAO SVIM SUDIJAMA SUDA U STRAZBURU: “Spriječite sudiju Farisa Vehabovića da govori o izmjenama Izbornog zakona”

"Odlučio sam se na ovaj korak kako bih vas upoznao s ovim, po nama, neprimjerenim i štetnim ponašanjem suca Vehabovića, imajući, pritome, uvjerenje kako će vaš profesionalni diskurs znati to prepoznati i poduzeti odgovarajuće korake na sprječavanju daljnjeg nanošenja štete ugledu Evropskom sudu za ljudska prava, ali i reformskom procesu koji je u tijeku", konstatirao je Grubeša u pismu upućenom 2. novembra ove godine.

  • Politika

  • 27. Nov. 2021  27. Nov. 2021

  • 30

“Gospodin Vehabović već tjednima, ako ne i mjesecima, nastupa u medijima i okruglim stolovima kao politički glasnogovornik i zagovornik unutarističke politike jedne prepoznatljive političke opcije u BiH, tumačeći presude Europskog suda za ljudska prava na način koji zanemaruje odredbe Ustava BiH, a sve suprotno samom karakteru višenacionalne Bosne i Hercegovine i slobodan sam kazati na način na koji se odluke ovog uvaženog suda ne mogu tumačiti. Niko ne smije tumačiti odluke, a pogotovo ne pojedinac iz Vaših redova, političkim jezikom, te na taj način ugroziti kvalitetu sudskih odluka, a samim time i vladavinu prava”, napisao je ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ) u pismu dostavljenom svim sudijama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

alt

Ukratko, HDZ-ov ministar Grubeša nezadovoljan je javnim istupima Farisa Vehabovića, sudije Evropskog suda za ljudska prava koji je, u dva autorska teksta za Istraga.ba i u nekoliko TV nastupa, pojasnio ključne presude tog suda koje se odnose na izborno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine. Evo koja je rečenica posebno sporna HDZ-u BiH.

alt

“Medijski navodi suca Vehabovića, citiram: Devedeseih godina se moralo pristati na konstitutivne narode jer je to bilo prijelazno rješenje, Bih mora omogućiti svima da sudjeluju u izbornom procesu bez ikakvih davanja povlastica konstitutivnim narodima. Ne bi trebale postojati etničke odrednice. Nema Srbin, Hrvat, Bošnjak, već građanin”, ne bi smjeli biti predmetom opservacije i služiti na čast sucu jedne takve pravosudne institucije”, napisao je Grubeša.

Ministar pravde Bosne i Hercegovine smatra kako se ovim istupima sudije Farisa Vehabovića stvara privid te pokušava nametnuti uvjerenje da je to ujedno i stav Evropskog suda za ljudska prava.

alt

“Odlučio sam se na ovaj korak kako bih vas upoznao s ovim, po nama, neprimjerenim i štetnim ponašanjem suca Vehabovića, imajući, pritome, uvjerenje kako će vaš profesionalni diskurs znati to prepoznati i poduzeti odgovarajuće korake na sprječavanju daljnjeg nanošenja štete ugledu Evropskom sudu za ljudska prava, ali i reformskom procesu koji je u tijeku”, konstatirao je Grubeša u pismu upućenom 2. novembra ove godine.

Ovim pismom je HDZ, faktički, zatražio od čelnika Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu da njihov sudija ubuduće u javnosti ne pominje i ne tumači presude koje nisu provedene, a koje su osnova za pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH.

Pdsjećamo, u autorskom tekstu, objavljenom na portalima Isttraga.ba, politicki.ba i raport.ba, sudija Vehabović analizirao je ponuđene izmjene Izbornog zakona BiH, koje se odnose na “formiranje” tzv. plutajuće treće izborne jedinice.

“Ponuđenim izmjenama izbornog zakona”, ustvrdio je Vehabović, “uvodi se nova diskriminacija”.

“Ako se iskreno želi provesti presude Evropskog suda za ljudska prava, onda je neophodno zauzeti stav koji neće biti isključiv, ali će se držati principa sa kojim kompromisa ne može i ne smije biti. A principi su sadržani u presudama Evropskog suda za ljudska prava i poštivanju prava na slobodne izbore i zabrani diskriminacije iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava što je priznato i kao ustavno pravo utvrđeno članom II Ustava BiH. Sa tim principima ne može biti kompromisa, a sasvim sigurno je da se modus može pronaći kroz traženje balansa između građanskog i etničkog, samo, pitanje je da li su namjere iskrene i da li postoji spremnost na poduzimanje ovih koraka, napisao je Vehabović u tekstu objavljenom 27. oktobra ove godine, odnosno pet dana prije nego se ministar Gubeša odlučio na pisanje pisma protiv njega.

U članku objavljenom 7. maja ove godine, Vehabović se dotakao i ključnih presuda iz Strazbura. Podsjećamo na najbitnije navode tog teksta.

“Što se tiče izbornog zakodavstva, argumenti su vrlo jasni i umjesto da iznosim lični stav o toj temi, dovoljno je citirati samo jedan stav iz presude Zornić pa da bude sasvim jasno sa kojih pozicija nastupaju oni koji se vode pravnim argumentima u pristupu bh. obavezama na uspostavi društva u kojem se poštuje pravo i u kojem smo svi jednako odgovorni za svoje postupke. Pri tome se uvijek u javni prostor ubaci par (najčešće netačnih) teza oko kojih se onda vode duge i nepotrebne rasprave. Prva netačna teza je da je moguće promijeniti Izborni zakon bez promjena Ustava BiH. U stavu 41. ove presude je navedeno «U skladu sa članom 46. stav 2, presuda Sejdić i Finci trenutno je pod nadzorom Komiteta ministara koji je redovito pratio razvoj događaja na domaćoj razini i zahtijevao brzo okončanje postojeće situacije… On je uvijek smatrao da je potrebno usvojiti određeni broj izmjena Ustava Bosne i Hercegovine, kao i njenog izbornog zakonodavstva kako bi se izvršila ova presuda.» Inače, član 46 Evropske konvencije primjenjuje se kada postoji sistematsko kršenje prava koje nije moguće riješiti pojedinačnim aktom pa se, u izuzetnim situacijama, primjenjuje član 46. U ovom slučaju, Sud je jasno prepoznao da je osnov za diskriminaciju član IV i V Ustava BiH i da je Izborni zakon donesen na osnovu upravo takvih, diskriminatornih odredbi Ustava i da se problem ne može otkloniti bez izmjena oba akta. Druga netačna teza je da se dodatnim garancijama konstutitutivnim narodima može riješiti ovaj problem. Odgovor je opet moguće naći u stavu 43. presude Zornić u kom je doslovno navedeno: “U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine”, napisao je Vehabović u autorskom tekstu za Istraga.ba.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 30

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...