Preporučenih sedam do osam sati sna za prosječnu odraslu osobu, te održavanje toga i tokom slobodnih dana, od presudne je važnosti za našu fizičku i psihičku dobrobit.

Evo zašto:

1. JAČANJE IMUNOLOŠKOG SISTEMA

Tokom zimskih mjeseci očuvanje imuniteta još nam je važnije nego inače, a spavanje ima veliku ulogu u tome.

Istraživanje iz 2017, koje je provedeno na Univerzitetu u Washingtonu, pokazalo je vezu između sna i imunološkog sistema. Oni koji kasnije odlaze na počinak te spavaju manje od sedam sati imat će slabiji imunološki sistem u usporedbi s nekim ko ima preporučenih sedam do osam sati sna.

Poznati neurolog dr. David Perlmutter istaknuo je da tijelo nakon 22 sata navečer metabolizira mnogo otpadnih tvari, a između 23:00 i 2:00 imunološki sistem se "puni".

2. VIŠE ENERGIJE

Ne može se poreći da se nakon dobrog sna budimo puni energije i spremni za nove pobjede. S druge strane, nedovoljno sna rezultira tromim i iscrpljenim osjećajem.

Zašto se to događa? Istraživanja pokazuju da se obnavljajuće funkcije u tijelu, poput rasta mišića, popravka tkiva i hormona rasta, oslobađaju tokom spavanja.

Spavanje pruža tijelu priliku da obnovi ono što smo izgubili dok smo bili budni, a to nam je itekako potrebno da bismo drugi dan bili puni energije.

3. MENTALNO ZDRAVLJE

Kada je u pitanju mentalno zdravlje, dovoljna količina sna može biti od presudne važnosti.

Univerzitet u Pennyslyvaniji istražilo je kako nedostatak sna utječe na opće raspoloženje. Ispitanici koji su bili ograničeni na 4,5 sata spavanja po noći tokom jedne sedmice prijavili su da se osjećaju više pod stresom, da su ljuti, tjeskobni, bezvoljni i fizički iscrpljeni.

Drugo istraživanje pokazalo je da postoji pet puta veća šansa da će ljudi koji pate od nesanice razviti depresiju.

4. OČUVANJE ZDRAVLJA SRCA

Postoji još jedna spasonosna korist sna: održava srce zdravim jer snižava krvni pritisak. Kako visoki krvni pritisak povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, san bi mogao poboljšati kvalitetu vašeg života ili ga čak spasiti.

Na Univerzitetu u Bonnu napravljeno je istraživanje kod osoba koje su bile u 24-satnom dežurstvu. Pokazalo se da je nedostatak sna kod njih doveo do povećanja kardiokontrakcija, krvnog pritiska i otkucaja srca.

Također je primijećeno naprezanje srca jer je ono moralo raditi 10 posto više nego što je to uobičajeno. Također se povećala razina hormona štitnjače (TSH, T3 i T4) i kortizola, hormona koji nastaje kao odgovor organizma na stres.

5. KONTROLIRANJE TJELESNE TEŽINE

Niz je istraživanja koja se slažu da je san ključni sastojak kada je u pitanju upravljanje tjelesnom težinom. Drugim riječima, dovoljno sna zaustavlja nakupljanje kilograma. Naime, ako nedovoljno spavamo, povećava se lučenje hormona kortizola, koji regulira apetit, a ujedno se smanjuje sposobnost tijela da regulira razinu šećera u krvi.

Ako smo neispavani, veći je rizik ne samo od nakupljanja kilograma nego i od bolesti poput dijabetesa tipa 2.

To se može dogoditi i potpuno zdravim ljudima, čak i ako im, kako kaže istraživanje iz 2018. Jonathana Cederanesa i saradnika, nedostaje samo pet dana uzastopnog neredovnog spavanja. Na to se nadovezuje i činjenica što ćemo, ako prekasno liježemo, idući dan biti preumorni za bilo kakvu tjelesnu aktivnost, a time nećemo moći dovoljno sagorjeti masnoće.

Čini nam se da je dobra odluka danas ranije poći u krevet.

(Zadovoljna.hr)