Ima li ljepšeg ukrasa na licu od osmijeha? Teško. Zato je važno da se smijemo – lijepo je, a i zdravo. Ali i da vodimo računa o svojim zubima. S godinama boja zuba se mijenja, pa je normalno što nemate blistavi osmjeh kao ljudi s reklama. Uostalom, i svi oni idu na izbjeljivanje zuba. Da li je ta procedura štetna za zube, koliko često smije da se radi i kako što duže da se očuva efekat bjeline, za portal N1 ispričala je dr. Irena Matić, stomatologinja.

Izbjeljivanje zuba posljednjih godina je vrlo tražena procedura i na radost pacijenata nije štetna, pod uslovom da se radi uz nadzor i kontrolu stomatologa.

„Postoje dvije preporučene i pouzdane metode izbjeljivanja: ordinacijsko i kućno izbjeljivanje. Tokom ovih procedura se ne oštećuje gleđ, što se ne može reći ukoliko se koriste abrazivna sredstva kao što su soda bikarbona, limunov sok itd… Takođe, treba izbjegavati kupovinu gelova na svoju ruku preko interneta ili u marketima, jer njihova neadekvatna upotreba dovodi do oštećenja zuba”, priča za portal N1 doktorka Irena Matić.

Kako ističe, ordinacijsko izbjeljivanje podrazumijeva korištenje gela sa visokim procentom izbjeljivača i efekat bijeljih zuba za par nijansi postiže se u jednoj posjeti.

Gel koji se tada nanosi na zube i koji vrši izbjeljivanje može da se aktivira na dva načina: svjetlosno, uz pomoć led svjetla, što se popularno naziva “lasersko izbjeljivanje” ili hemijski – miješanjem izbjeljivača sa aktivatorom. Dr. Matić navodi da je efekat izbeljivanja vrlo sličan, bilo da se gel aktivira hemijskim ili svjetlosnim putem.

“Što se tiče kućne tehnike izbjeljivanja, neophodno je da se prvo izrade individualne folije za zube. U njih pacijenti sami stavljaju gel za izbjeljivanje zuba i on sadrži manji procenat izbjeljivača od onog koji se koristi u ordinaciji. Iz tog razloga je potrebno da se ove folije nose par sati dnevno, od nekoliko do 10 dana, u zavisnosti od boje zuba koju pacijenti žele da postignu”, objašnjava sagovornica portal N1.

Vremenski period koji se savjetuje da prođe između dva izbjeljivanja je godinu dana.

“U slučaju čestog ponavljanja procedure, dolazi do preosjetljivosti zuba, pucanja gleđi i u nekim težim slučajevima do oštećenja zubnog živca. Efekat izbeljivanja može da traje do dvije godine, ukoliko se pridržavate preporuka stomatologa”, dodaje dr. Matić.

Nakon procedure, kaže doktorica, kod nekih pacijenata se prvih par dana može javiti blaga osjetljivost zuba, koja je prolaznog karaktera i vraćanjem mineralnog balansa na površini gleđi ove senzacije prestaju.

Daje i savjete kako bi se dobijena boja što duže očuvala – u narednih 72 sata od izbjeljivanja treba da izbjegavate pušenje, konzumiranje kafe, čajeva, crvenog vina, gaziranih sokova, prebojenih soseva, jagoda, višanja itd.

“Prva 72 sata su ključna za remineralizaciju gleđi i vraćanje balansa na njenoj površini. Ukoliko se i u narednom periodu budete pridržavali ovih savjeta ili makar ispirali usta vodom nakon konzumiranja prebojenih pića, postignut efekat će biti dugotrajniji”, kaže dr. Matić.

Bitna stvar je, dodaje, i da sve osobe nisu kandidati za izbjeljivanje zuba, kao i da se keramičke krunice i plombe ne mogu izbijeliti. U tim slučajevima se bijelji zubi postižu na druge načine – izradom faseta i krunica, zaključuje dr. Irena Matić.