Posljednja poskupljenja u Bosni i Hercegovini prouzročila su porast korisnika javnih kuhinja u zemlji. Zahtjeva je svakim danom više, a s obzirom na najavljena poskupljenja u 2022. godini, u organizacijama koje brinu o osobama u stanju potrebe pribojavaju se da u budućnosti neće biti u mogućnosti odgovoriti svima.

Neprestana poskupljenja u Bosni i Hercegovini uteg su oko vrata i onima sa prosječnim primanjima, a pravo pitanje je kako građani bez prihoda ili oni sa minimalnim platama i penzijama uspijevaju preživjeti. Broj korisnika javnih kuhinja u Mostaru posljednjih mjeseci rapidno raste.

"To je povećanje sigurno od 20 posto. Tu je 50, 60 do 70 ljudi koji zovu ne na mjesečnoj bazi. Svakih deset dana imamo po 70 zahtjeva za uključenje u kuhinju", kazao je Alen Kajtaz, sekretar Crvenog krsta Grada Mostara.

Najavljena poskupljenja električne energije privrednim subjektima, koja bi uzrokovala i ostala poskupljenja, sasvim sigurno bi se reflektovala i na život običnog čovjeka.

"Sve brojke i statistički pokazatelji govore da će rast korisnika biti proporcionalan rastu cijena. Ljudi ostaju bez posla. Dosta ljudi se ne snalazi u ovom periodu. Nažalost, takva je situacija u cijeloj Bosni i Hercegovini", upozorava Kajtaz za BHRT.

"Nažalost, mi tonemo sve dublje i dublje. Dogurali smo dotle da nam otvaranje javnih kuhinja postane društveni događaj koji zauzima važno mjesto u našim informativnim emisijama. Nedavno sam pročitao informaciju da je otvorena javna kuhinja za bebe. Molim vas lijepo. Mislim da je to nevjerovatna tragedija i katastrofa", smatra sociolog Marko Romić.

Mostarski Crveni krst dijelom se finansira iz gradskog budžeta, dok ostale kuhinje opstaju zahvaljujući projektima, doniranim novcem i donacijama u naturi koje dobiju od sugrađana. Značajne su dosad bile i donacije iz inostranstva, kojih je u vremenu pandemije, nažalost, sve manje.