U nedjelju, 9. januara 2022, na glavnoj tribini u bosanskohercegovačkoj Banjoj Luci u prvom redu stajali su rame uz rame: Milorad Dodik, desetljećima na čelu bosanskohercegovačkog “entiteta” Republike Srpske (RS) kojim dominiraju Srbi, a trenutno srpski član Predsjedništva zajedničke bosanskohercegovačke države, njegova dugogodišnja saputnica i predsjednica RS Željka Cvijanović, ministar unutrašnjih poslova susjedne Srbije Aleksandar Vulin, ruski veleposlanik i članovi francuske ultra-desničarske stranke Rassemblement National.

Ispred desničarskih ekstremista iz EU i Zapadnog Balkana u korak su marširali uniformirani: policajci RS-a, uključujući specijalne jedinice u maskirnim odijelima s crvenim beretkama. Sličnosti s ozloglašenim srpskim paravojnim formacijama, koje su počinile brojne zločine u ratu u Bosni 1992-95, nisu slučajne. Uz to odgovara slogan koji su demonstranti u Banjoj Luci u nedjelju skandirali rafalno: "Za križ, za križ!"

Vojna parada bila je više od obične parade – bila je to objava rata bosanskoj državi i mirovnom poretku na zapadnom Balkanu. Dodik mjesecima prijeti da će otcijepiti dio zemlje koji kontrolira. Godinama 9. januar dozvoljava proslavu "Dana Republike Srpske" - iako je to zabranio Ustavni sud BiH. Datum obilježava uspostavu RS-a u prvoj godini rata, 1992; odmah potom počeli su zločini nad nesrbima, protjerivanja, masovna ubojstva, masovna silovanja. Nasilje je kulminiralo genocidom u Srebrenici u julu 1995. godine. 

Ispred desničarskih ekstremista iz EU i Zapadnog Balkana u korak su marširali uniformirani: policajci RS-a, uključujući specijalne jedinice u maskirnim odijelima s crvenim beretkama

Unatoč ponovnom napadu na bosanski državni integritet, reakcija Evropske unije bila je prilično suzdržana: ova dešavanja se osuđuju, poručuju iz Bruxellesa, ona ugrožavaju prosperitet i stabilnost zemlje. Nezavisno od ovih standardnih formulacija, čini se da su čelnici EU izašli Dodiku u susret. Pri tome je, shodno jednom EU-dokumentu koji je izašao u javnost, povjerenik EU za proširenje Oliver Varhelyi lično s Dodikom usaglasio njegove secesionističke planove. Konkretno je on dogovorio s Dodikom da ovaj sačeka šest mjeseci sa provedbom otcjepljenja, najavljenog u decembru. Zauzvrat je Varhelyi obećao finansijsku podršku Evropske unije Dodiku. Kako javlja bosanski portal Klix.ba, 30 zastupnika u Evropskom parlamentu protestiralo je protiv toga i zatražilo istragu u pismu upućenom predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen 12. januara 2022. godine.

Varhelyijev sunarodnjak, mađarski premijer Viktor Orban, nedavno je posjetio secesionistu u glavnom gradu RS-a Banjoj Luci i time pokazao svoju potporu RS-u. Orban i slovenski premijer Janez Janša slove za idejne tvorce brizantnog "non-papera" koji poziva na podjelu država nasljednica Jugoslavije prema etničkim kriterijima. Osim toga, obojica podržavaju islamofobičnu politiku srpskih nacionalista.

Dodikov govor mržnje ubire plodove

Dodik mjesecima sve glasnije propagira ujedinjenje "srpskog svijeta". Pojam označava novu verziju velikosrpske politike koja je dovela do ratova 1990-ih i koštala života oko 120.000 ljudi. Dodikova Republika Srpska je rezultat ove politike protjerivanja i istrebljenja. Dodik sada testira koliko daleko može ići tako što huška protiv "mirisa Sarajeva" – u glavnom gradu BiH žive većinom muslimanski Bošnjaci.

Dodikovi govori mržnje nisu bez posljedica: za pravoslavni Božić 7. januara 2022. nacionalisti su u nekoliko gradova u BiH i Srbiji skandirali pjesme mržnje, riječima: "Božić je, pucajte po džamijama!" Pripadnici etničkih manjina koji su tokom rata pobjegli iz dijela Bosne koji su okupirali Srbi i vratili se nakon Daytonskog mirovnog sporazuma i obnovili svoje kuće, ponovo se moraju boriti za svoju sigurnost.

Kriza u Ukrajini i Bosni

"Fašistička retorika Milorada Dodika daje plodove", konstatira redatelj i dugogodišnji politički aktivist Dino Mustafić na internet portalu tacno.net. U RS-u, kaže Mustafić, postoji kritična masa koja zagovara novi rat. Dodik and Co. značajnu podršku dobijaju od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji također izaziva nemire u susjednim državama Kosovu i Crnoj Gori - u duhu bivšeg srpskog vladara Slobodana Miloševića. 

Skup u Banjoj Luci 9. januara

Rusija također podržava Dodikovu želju za secesijom. Snažni čovjek RS-a je u decembru bio gost ruskog predsjednika Vladimira Putina koji, osim prijetećih gesta na granici s Ukrajinom, sada otvara drugi front na Balkanu kako bi destabilizirao EU. „Nije slučajno da u isto vrijeme eskalira situacija u Bosni i Ukrajini", naglašava poznata srpska aktivistica za ljudska prava Sonja Biserko.

Gledati ili reagirati?

U međuvremenu, među bosanskohercegovačkim stanovništvom raste strah od daljnjih provokacija. Desetog januara 2022, dan nakon parade u Banjoj Luci, zabrinuti građani okupili su se ispred sjedišta visokog predstavnika u Sarajevu, koji je odgovoran za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, i uzvikivali: "Sankcije, sankcije!" I u nekoliko evropskih gradova stotine ljudi demonstrirale su za oštru reakciju protiv palikuća u Bosni.

Redatelj Dino Mustafić dosadašnje držanje EU-a naziva "naivnim i nezainteresiranim". Reuf Bajrović, bivši ministar energetike BiH i zamjenik predsjednika nevladine organizacije US-Europe Alliance, kaže da Dodik uvijek ide onoliko daleko koliko mu međunarodna zajednica dozvoli. Od 2006. godine, prema Bajrovićevim kritikama, međunarodna zajednica nije pokazala spremnost da brani Daytonski mirovni sporazum. Parada u Banjoj Luci, kaže Bajrović, je samo posljedica ovakve politike.

SAD su uvele sankcije Dodiku početkom januara 2022. godine. Kurt Bassuener iz organizacije Democratizacion Policy Council to ne smatra dovoljnim. U intervjuu za DW, ovaj stručnjak za Balkan poziva na "brz, snažan sigurnosni odgovor" u obliku pojačanja zaštitnih snaga EUFOR-a i stalne misije NATO-a u Bosni. 120 NATO vojnika trebalo bi, kako kaže, tamo odmah biti prebačeno kako bi se zaustavili secesionistički pokreti i potencijalni oružani sukob.

(Marion Kraske, DW)