Gotovo 30 posto kuća i stanova u Hrvatskoj zjapi prazno. U Zagrebu je prazan čak svaki peti stan, a u Lici je nastanjena tek polovina od svih stambenih objekata. Ovi šokantni podaci proizlaze iz prvih objavljenih rezultata popisa stanovništva 2021. godine.

"Što se tiče stambenih jedinica, prema prvim okvirnim rezultatima, njih je 2,350.444, a stanova za stalno stanovanje je 2,015.364. U stanove za stalno stanovanje uključeni su nastanjeni, privremeno nastanjeni i napušteni stanovi. Razlika između te dvije brojke odnosi se na više kategorija stambenih jedinica prema načinu korištenja, a to su stanovi koji se koriste povremeno (za odmor i rekreaciju te u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi) i stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost (iznajmljivanje turistima i ostale djelatnosti)", kaže glavna direktorica Državnog zavoda za statistiku (DZS) Lidija Brković.

Dalje pojašnjava kako je DZS u prvim rezultatima objavio ukupni broj stambenih jedinica te broj stanova za stalno stanovanje. Sve ostale detaljne podatke, kaže Brković, znat ćemo tek nakon obrade svih podataka o stambenim jedinicama. Također ukazuje na podatke iz popisa 2011, prema kojima je bilo 1,519.038 kućanstava i 1,912.901 stan za stalno stanovanje, što je znatno veći broj od broja kućanstava. U komparaciji istih pokazatelja ispada da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo prazno 19 posto kuća i stanova.

Obradom podataka s prošlog popisa stanovništva došlo se do broja od 73.994 kuće i stana koji su doista bili napušteni, dok se u preostalih 19 posto, koji su prema popisu iz 2011. godine bili nenastanjeni, živjelo tek povremeno ili su služili kao kuće za odmor, za boravak u vrijeme sezonskih poljoprivrednih radova, za iznajmljivanje turistima ili druge djelatnosti. Dio kuća i stanova koji se nakon prošlogodišnjeg popisa stanovništva vode kao prazni nakon daljnje obrade podataka također će potpasti pod kategorije stambenih objekata koje se povremeno koristi, koji su kuće za odmor i rekreaciju, služe za iznajmljivanje i slično. No povećanje od čak deset posto kuća i stanova u kojima niko ne živi neki su skloni pripisati manjkavom popisu stanovništva i vidjeli kao argument za teoriju da se nisu popisali svi stanovnici u Hrvatskoj.

Nisu popisani?

Međutim, kada se uzme podatak o ukupnom smanjenju broja stanovnika od 9,25 posto te da je broj kućanstava smanjen za 5,31 posto (za njih 80.615), dok je broj stambenih jedinica povećan za 4,62 posto (sagrađeno je 103.534 kuće i stanova), dobije se "pokriće" u velikoj razlici u odnosu na broj praznih stambenih objekata koji pobija tezu da znatan broj stanovnika nije popisan. U Zagrebu je najmanji pad broja stanovnika (za 2,54 posto), no naseljeno je samo 78,5 posto stambenih jedinica. Prije deset godina bilo ih je naseljeno 81,2 posto. Na pitanje kako je moguće da je više nego svaki peti stan u Zagrebu prazan djelomični odgovor sigurno će dati daljnja obrada podataka od koje je realno očekivati da se u Zagrebu povećao broj stanova koji se iznajmljuju turistima, a ne treba zanemariti ni to da se u proteklih deset godina jako puno gradilo.

Najam na crno

Jedan od sagovornika „Jutarnjeg lista“ kaže kako se iza ovih podataka zasigurno skriva i veći postotak stanova koji su iznajmljeni na crno. Ističe da su i prijašnji popisi stanovništva pokazali kako podstanari rijetko pristaju otvoriti vrata i popisati se.

"Oni nemaju ugovore o najmu i strahuju hoće li ih netko prijaviti. Osim toga, popisivaču se dogodi da nekoliko puta dođe u istu zgradu, zvoni, ali niko ne odgovara u nekim stanovima i on ih na kraju popiše kao prazne, a moguće je da su ljudi bili na poslu ili su izbivali zbog nekih drugih obaveza", navodi osoba kojoj je ova tematika vrlo bliska.

Za Ličko-senjsku županiju vjerojatno će vrijediti drugačija objašnjenja. U toj je županiji naseljeno samo 50,8 posto stambenih jedinica, a prije deset godina bilo ih je naseljeno 64,1 posto. U Splitsko-dalmatinskoj županiji naseljeno je 67,4 posto stambenih jedinica (prema prošlom popisu, bilo je naseljeno 75 posto kuća i stanova), u Istarskoj je naseljeno 69,1 posto stambenog fonda (prije deset godina 77,1 posto), u Varaždinskoj 77,4 posto stambenih jedinica (prije deset godina 86,4 posto), a u Osječko-baranjskoj županiji naseljeno je 75,1 posto kuća i stanova (prema posljednjem popisu bilo ih je 83,7 posto)