SPAŠAVANJE VOJNIKA DRAGANA: Hoće li Izetbegović nakon sastanka s Plenkovićem napraviti potez koji će promijeniti sve...

Čudan vjetar i zaokret Dragana Čovića prema Sarajevu, onom do kojeg nedavno poput partnera Dodika naziva političkim.

  • Politika

  • 19. Jan. 2022  19. Jan. 2022

  • 15

Potrebno je otopljavanje odnosa Bošnjaka i Hrvata. Međutim, šta je stvarna namjera Čovića? Želi li otopljavanjem odnosa dobiti podršku za svoj prijedlog Izbornog zakona koji je stavio iznad interesa države? Da li je to najavljeno otopljavanje odnosa i Čovićevo okretanje leđa Dodiku? Nakon 9. januara i Dodikovog paradiranja, je li Čović shvatio da je na krivoj strani i da bi mogao snositi sankcije ili je Brisel preko Zagreba poslao jasnu poruku Čoviću: Odreknite se secesionista!

Država okovana političkim ledom svana i iznutra. Debeo je minus na domaćoj političkoj sceni. Kopni tek minimalno - možda i prividno, selektivno i zbog toplijih vjetrova koji su zapuhali sa Straduna. Otopljavanje odnosa ili novi politički deal? Umjesto blokada, razgovaralo se o blokadi svih blokada – izbornom zakonu BiH.

„Naš cilj da razgovaramo i s Izetbegovićem i s Čovićem, da tu pomognemo i tako stvaramo ne protivnike, nego saveznike i prijatelje“, izjavio je premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković.

„Neophodan je imperativ popravljati odnose Bošnjaka i Hrvata“, poručio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

Bez popravke Izbornog zakona i otopljavanje odnosa je na čekanju. Primarno onih između SDA i HDZ-a, jer onoliko godina koliko je ovo pitanje glavna politička tema toliko traju tvrdnje odnosno spinovi da su u zavadi dva naroda, a ne dvije političke stranke.

„Ne dolazi u obzir ta priča u ovom trenutku dok je država blokirana i dok se država cijepa po šavovima“, ističe Dženan Đonlagić, potpredsjednik DF-a.

„Ovo su potezi očajnika pred izbore 2022. kako bi se nametnuli kao lideri naroda“, ocjenjuje Sabina Ćudić, predsjednica GO Naša Stranka.

„Ovo sve više podsjeća i liči na spašavanje vojnika Dragana Čovića“, stava je Damir Mašić, zastupnik u Zastupničkom domu PFBiH.

Stvori tenzije, nesporazum i zamotaj u interes naroda kako bi stranački i lično profitirao. Mantra iza koje se kriju jer najlakše je stranački interes prodati pod interes suštinski zaboravljenog naroda.

Plenković o unutrašnjem pitanju BiH

Strah dominacije većine nad manjinom i obrnuto gdje je vitalni interes jednog naroda važniji od vitalnog interesa onog drugog sada je zaokružen i tezom o navodnom sukobu naroda u čije ime oni pregovaraju.

„Narodi nikada nisu bili posvađani. Da su ovi obični 'normalni ljudi', jer svi su normalni uvijek znali živjeti jedni s drugima. Postoji mala opasnost kada se kaže evo sada Hrvati i Bošnjaci se nešto dogovorili onda se može dogoditi da se Srbi počnu osjećati ugroženima, a nema potrebe. Mi smo ovdje jedna kuća i mora biti savezništvo svih i Srba i Hrvata i Bošnjaka i građana. Jer ne možemo jednu kuću graditi, a da jedni skidaju krovove i prozore, a drugi to kao čuvaju“, poručuje fra Mirko Majdandžić. 

„Možda je to isključni momenat revitalizacije hrvatsko-bosanskog savezništva - ne na principu etničkog već na principu državnog. Drago mi je da je posljednja izjava Plenkovića bila da Hrvatska apsolutno odbija svaku vrstu secesionizma“, ističe Mustafa ef. Cerić.

„Ti razgovori se trebaju odvijati na državnoj razini, a ne na razini plemenskih vođa. Andrej Plenković je ovdje očito, prema izvještajima o sadržaju razgovora, nastupio kao predstavnik svih Hrvata pa i Hrvata koji žive u BiH, jer je ponovo na dnevni red stavljao pitanje izbornog zakona, a to je isključivo unutarnje pitanje BiH. Bakir Izetbegović je, naravno, ovdje sebi prisvojio pravo da s predsjednikom vlade druge države razgovara u nekakvom svojstvu plemenskog poglavice“, kaže akademik Slavo Kukić.

„Znači da je na neki način Izetbegović skinuo neku stigmu koja je bila bacana iz prije svega bošnjačkih sarajevskih poltičkih krugova na sve sastanke koji nisu isključivo u okviru institucija BiH, a tiču se naših sistemskih političkih problema. Ovdje je ipak izašao neko iz tog začaranog kruga“, smatra analitičar Milan Sitarski.

Lideri stranaka kao predstavnici naroda

A njihovi krugovi to i jesu. Začarani, nerješivi i planski. Lideri SDA i HDZ-a krenuli su u navodno otopljavanje odnosa pod tezom dogovaranja naroda odmah nakon sastanaka u Dubrovniku i Zagrebu. Osim što se pojavljuju u svojstvu tumača interesa vlastitog naroda, sporno je i što se sve odvijalo mimo institucija države BiH.

„Ne prihvatam da neko može razgovarati u ime naroda, da neko može razgovarati u ime institucija ukoliko to nije organizovani sastanak na institucinalnom nivou. U svakom drugom smislu to može biti samo razgovor na nivou predsjednika stranaka i ništa drugo“, stava je Đonlagić.

„Čak se ni u jednopartijskom kineskom sistemu ne nameće partija kao isključivi predstavnik Kineza u politološkom razumijevanju. Jako je opasna igra ako kažemo da su lideri HDZ-a i lideri SDA, da ne govorim o tome lideri HDZ-a iz susjednih zemalja ključ uspjeha BiH, odnosno, da se nameću kao predstavnici naroda“, ističe Ćudić.

„Ovaj susret s obzirom na dan nakon susreta, Izetbegović i Plenković ljubavnih i emotivnih poruka između lidera SDA i HDZ-a zapravo samo opravdava ovu sumnju da je taj susret poslužio ne bi li se pokušali otopliti odnosi kako bi se Čović spasio iz ambisa u koji se sam zapravo i doveo“, ocjenjuje Mašić.

Promjena smjera ili taktiziranje samoproglašenog lidera svih Hrvata u BiH?

„Mislim da je predaleko i preduboko otišao taj savez i taj čvor Čović-Dodik i da oni neće odustati od svojih političkih ciljeva“, smatra Đonlagić.

Simptomatično, sve ovo dolazi nakon što je kao sigurnosna prijetnja sankcioniran Milorad Dodik, barem na papiru i nakon što se 'srpski svet' primakao na hrvatsku granicu.

„Ne isključujem mogućnosti da je najnoviji zaokret posljedica svijesti da se prema tom velikosrpskom projektu koji sada eskalira u formi srpskog sveta, pa i u formi Otvorenog Balkana mora postaviti na drugačiji način no što se postavilo, posebno nakon postavljanja ploče u Banjoj Luci čovjeku koji je odgovoran za veći broj ljudskih života u Hrvatskoj 1991. godine. Što se, pak, Čovića tiče, ne vjerujem da se radi i o kakvom zaokretu. Dapače, to je jedno taktičko uzmicanje“, ocjenjuje Kukić.

“Mislim da su njihove reakcije, u tom smislu sada uzrokovale određenu promjenu smjera kod Plenkovića, dakle, naprosto Bosna i Hercegovina postaje s ovakvom politikom Milorada Dodika dubinski sigurnosni problem na Balkanu i to se očito reflektuje kroz ovakvu politiku Brisela i sada ovakvu reakciju Hrvatske”, navodi politički analitičar Adnan Huskić. 

„Ne bi trebalo da motiv tog zaokreta približavanja SDA i HDZ-a bude izolovanje bilo koga trećeg iz redova, konkretno, srpskog naroda jer BiH može da djeluje samo kao država dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Tako je definisala svojim ustavom“, konstatuje Sitarski.

Instrukcije iz Brisela?

Zagrljaj s Dodikom i Vučićem, umjesto sa Zapadom, koji protežiraju srpski svet, moglo bi se pokazati kao kolateral koji je Brisel preko Hrvatske isporučio direktno Čoviću, koji je bio u zabludi da će prateći Dodikov secesionizam, izboriti izborni zakon po HDZ-ovoj, odnosno, svojoj mjeri.

„Izborni zakon mislim da je vrlo lako rješiv i da ne bude nikakav put u nekakvo veće nacionalno razgraničenje, nego samo da to bude put da se svi ili svaki predstavnik naroda i naroda osjeća ovdje kod kuće. Ja mislim da je to vrlo jednostavno riješiti. To što je vjerojatno i Evropa malo više pritisnula i gospodina Plenkovića, to znači da im je stalo do nas i to je dobro“, kaže fra Majdandžić. 

“Vjerujem da je Plenković dobio vrlo jasne instrukcije u Briselu kako treba Čovića smiriti, odnosno izbiti mu iz glave iluzije jer je to na štetu Hrvatske, prije svega, i na štetu evropskih principa kao što je ono što radi Dodik na štetu Srbije. To je, očito, i Aleksandar Vučić shvatio pa je rekao Dodiku da se vrati u institucije države Bosne i Hercegovine. Što znači da svo zlo i svo dobro pod navodnicima dolazi iz Beograda. Sada je to kristalno jasno”, ističe Cerić.

„Osobno mislim da je to bacanje prašine u oči svijetu, a da i dalje postignut dogovor, i danas koji nije obznanjen prema javnosti: 'Mile, nastavite vi, a mi ćemo od toga fol prati ruke iako ćemo s tim zaoštravanjem, radikalizacijom sve bliže biti cilju koji smo postavili, a to je - svi Srbi u jednoj državi'“, navodi Kukić.

Pa je zato ultimatum, navodno, odreći se strateškog partnera i proći neokrznuto u novoj paleti zapadnih sankcija i otud povratak u nove epizode nikada završene serije - izborno-ustavne reforme, što je suvišno u situaciji kada je na sceni demontaža državnih insitucija, ali i potpuna blokada onih federalnih.

„Da bi se nešto dobilo morat će se i dati, dakle i sa naše strane i sa strane HDZ-a“, poručio je Izetbegović. 

„Mislim da će 23, 24, 25. siječnja biti završni razgovori s predstavnicima američke i evropske administracije o izbornom zakonu sukladno provedbi sporazuma iz Mostara“, najavio je Čović.

„U toj situaciji blokade države, jednog radikalnog puta kojim je Dodik krenuo, taj neki privid da se o nečemu razgovara, dogovara je samo stvaranje prostora i alibija da on nastavi radit to što radi“, ističe Mašić.

„Imate politički establišment ili političku hajdučiju u jednom dijelu zemlje, gdje vam određene poltičke stranke i politički predstavnici ruše temelje kuće, a neko sada treba da dođe i kaže: Ne bi bilo loše da promijenimo ovaj crijep na kući ili oluk. Neke kozmetičke izmjene, a sa druge strane vam se ruše temelji kuće, dakle ne dolazi u obzir“, poručuje Đonlagić.

„U Briselu se često govori o izbornom zakonu i HDZ-ovom modelu, tzv. legitimnog predstavljanja i to je uspjeh HDZ-ove diplomatije. Tvrditi sada da je unutar nekoliko dana došlo do tako radikalnog zaokreta gdje Plenković daje ultimatum Čoviću je mislim, ipak preoptimistično razmišljanje“, smatra Ćudić.

Reforma do kraja februara ili njemački plan?

Tražene sankcije su isporučene. Sada se isporuka očekuje od druge odnosno treće strane, uz sigurno preuzimanje ideja izmjena koje dolaze sa hrvatske strane i uz put koji preporučuje Plenković, dakle premijer druge zemlje.

„Brojčano će se ići u to i bez podrške opozicije. SDA i HDZ će kročiti u, rekla bih, ideološki i bosanskohercegovački ambis jer će prijedlog koji budu stavili na sto, duboko vjerujem da je štetan po BiH, jer se radi o daljnjoj etnifikaciji izbornog prostora i daljnjoj etnifikaciji BiH“, dodaje Ćudić.

„Ne pada nam napamet da idemo niti jedan korak unazad, a pogotovo ne korak u srednji vijek. Možemo govoriti samo o onome što će unaprijediti postojeće stanje, a nipošto unazaditi“, ističe Mašić. 

„Ta politika je destuktivna i zato ne treba niti milimetra popustiti zahtjevima HDZ-a i Dragana Čovića sve dok ne promijeni politiku prema državi BiH“, kategoričan je Đonlagić.

Zapadne pregovarače sa osporavanim kredibilitetom mnogih u BiH, ali i u Evropi mogli bi bi dočekati stari novi modeli, a poznato je i čiji. SDA i HDZ-a, jer ostali teško da će za sto.

„Sada, čini mi se, obogaćeni iskustvom ulaze u nove runde tih pregovora i očekujem da će što je konkretnije moguće postaviti taj pregovarački okvir na način da ne može više da se primjenjue ono što ja zovem poltičkim štrajkom“, ističe Sitarski.

„Od tih razgovora nema ništa“, smatra Huskić.

I dok visoki predstavnik nagovještava rješenje izborne reforme do kraja februara, njemački plan je održati izbore po postojećem izbornom zakonu što znači da na scenu stupaju Čovićevi planovi i strategije koje ne odudaraju od politike njegovog strateškog partnera.

„Ne bih ništa bojkotirao dok još tragam za rješenjima. Ako tragamo za rješenjima suviše bi bilo davati odavati, te kako bi mi kazali strategiju B strategiju C koju uvijek neko ima u pričuvi“, poručio je Čović.

„Dragan Čović je pun strategija, i te strategije samo potvrđuju tezu kako i on ne radi ništa na svoju ruku, kako je krajnje umrežen s Dodikom i kako je efekt tog umrežavanja potpuno identičan - ambicija da se što više destruira BiH i da se svijetu pokaže da je ona promašena država na čijem egzistiranju ne treba inzistirati“, zaključuje Kukić u razgovoru za Mrežu FTV-a.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 15

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...