Ekonomija
AVIONSKE VEZE SA SKANDINAVIJOM: Norwegian Air se vraća, letovi za Dansku bi trebali...
26. Okt. 20230
Vlada u Stockholmu reagirala je brzo i s velikim publicitetom: krajem prošle sedmice je na otok Gotland u Baltičkom moru poslala veći broj oklopnih vozila i od tada ulicama patroliraju vojnici.
Svijet
20. Jan. 2022 20. Jan. 2022
1
Razmještanje ruskih jedinica na granice prema Ukrajini posljednjih dana je glavna tema svjetskih medija. Ali činjenica da su tri broda Ruske mornarice iz Sjevernog mora kroz tjesnac Veliki Belt u Danskoj ušla u Baltičko more prošla je skoro nezapaženo.
Ali, ne i u susjednim skandinavskim zemljama. Njihove vlade su sve nervoznije zbog širenja ruskih vojnih manevara, piše Deutsche Welle.
Vlada u Stockholmu reagirala je brzo i s velikim publicitetom: krajem prošle sedmice je na otok Gotland u Baltičkom moru poslala veći broj oklopnih vozila i od tada ulicama patroliraju vojnici.
Na Gotlandu, koji je samo oko 350 kilometara zračne linije udaljen od ruske eksklave Kalinjingrad, živi oko 60.000 ljudi. Naročito u pitoresknom lučkom gradu Visby, glavnom mjestu na otoku, vojska dominira gradskom slikom. Odgovorni u glavnom gradu Švedske pred sobom imaju sljedeći najgori mogući scenarij: Rusija bi narednih dana ili sedmica mogla ne samo pružiti pipke prema Ukrajini nego i prema baltičkim zemljama Estoniji, Letoniji i Litvi i tako se opasno približiti Švedskoj.
Švedska nije članica NATO-a, ali tijesno sarađuje s tim vojnim savezom. Od kada je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim 2014. Stockholm je ponovo pojačao odbranu. 2017. Švedska je ponovo uvela obavezni vojni rok.
Sa svojom 1.300 kilometara dugom granicom s Rusijom Finska joj je blizu kao nijedna druga evropska zemlja. Ni Finska nije članica NATO-a. Slično kao i u Švedskoj, nema potrebne većinske podrške za pristup zapadnom vojnom savezu. S obzirom na to da je vlada u Helsinkiju dugo smatrana pragmatičnom u odnosima s Moskvom, sada se više ne može sakriti rast nepovjerenja.
Dugi niz godina u političkim programima stoji opcija pristupanja NATO-u, ali najjasniji znak odvraćanja Finske od Rusije bio je u decembru prošle godine. Premijerka Sanna Marin okončala je dugogodišnji spor oko nabavke novih borbenih zrakoplova i naručila 64 najmodernija aviona F-35 od firme Lockheed Martin iz Sjedinjenih Država. Posao vrijedan 8.4 milijarde eura.
Nakon što je Rusija krajem decembra zahtijevala da nijedna nova zemlja ne smije pristupiti NATO savezu, Marin je napravila još jedan korak. Početkom januara je u jednom televizijskom intervjuu uputila poruku Moskvi: „Nećemo dozvoliti da nas ucjenjuju."
Vlada u Kopenhagenu u odnosu s Moskvom u ovom trenutku slijedi dvostruku strategiju. S jedne strane je isto kao i Švedska pojačala svoju vojnu prisutnost u Baltičkom moru. Naime, u Baltik je poslala jednu fregatu, veći broj borbenih zrakoplova F-15 i oko 200 vojnika.
Danska je jedna od osnivačica NATO-a, i samim tim je ta intervencija pod vrhovnim zapovjedništvom vojnog saveza.
Osim toga, Danska je odlučila podržati Ukrajinu s oko 22 milijuna eura. Od travnja 2014. ukrajinske vojne snage ratuju na istoku zemlje protiv separatista koje podržava Rusija. Mirovni plan, koji je dogovoren uz posredovanje Njemačke i Francuske je na ledu. Nakon posjeta istočno-ukrajinskoj konfliktnoj regiji, ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod izrazio je zabrinutost zbog kibernetičkih napada na internetske stranice ukrajinske vlade.
Kao još jedna od osnivačica NATO-a, Norveška je od 1949. njegov sastavni dio i nalazi se na vanjskim granicama na sjeveru. Odbrambena politika igra vrlo veliku ulogu u samopouzdanju te zemlje. Oko 8.000 mladih muškaraca i žena godišnje odsluži obvezni vojni rok. Norveška s Rusijom dijeli oko 200 kilometara dugu granicu, a obje zemlje su pri tom konkurentice kada se radi o sferi utjecaja na Arktiku. Ovo je još jedan od razloga zašto se ovih dana ulažu napori da se pokaže vojna spremnost.
Vlada u Oslu je tek nedavno sklopila novi vojni sporazum s SAD-om, prema kojem Norvežani Amerikancima, u slučaju rata, dozvoljavaju pristup u četiri svoje vojne baze. Treba također napomenuti da će se na norveškom teritoriju u martu i aprilu održati jedna od najvećih vojnih vježbi NATO-a od kraja Hladnog rata: „Cold Response" (Hladni odgovor). Sudjelovat će 35.000 vojnika iz 28 članica NATO-a, ali i drugih partnerskih zemalja.
Vlada u Oslu je pored ruskih vojnih manevara također zabrinuta i zbog ruskih hakerskih napada. U jednom intervjuu je norveški premijer Jonas Gahr Store izjavio da hakeri koje podržava Rusija imaju na nišanu najvažnije norveške institucije poput parlamenta i vlade, prenosi Index.hr.
Ekonomija
AVIONSKE VEZE SA SKANDINAVIJOM: Norwegian Air se vraća, letovi za Dansku bi trebali...
26. Okt. 20230
Žena
SKANDINAVKE IMAJU NAJČISTIJU KOŽU: Četiri tajne koje im u tome pomažu
11. Sep. 20221
Društvo
A SVE JE TAKO JEDNOSTAVNO: Ovo su životne navike zbog kojih su Skandinavci zdravi i u top-formi
09. Dec. 20200
Zdravlje
NISU TAKO DOBRI: U dodacima prehrane kriju se tvari koje su štetne
Prije 15 min0
Evropa
PRVI U HISTORIJI: Sadiq Khan osvojio treći mandat gradonačelnika Londona
Prije 28 min0
Vijesti
POTRESNA IZJAVA SINANA HUSIĆA: Dolazimo u bezizlaznu situaciju kod spašavanja rudara
Prije 31 min0
Politika
PRAVNI EKSPERT SIFET KUKURUZ: "Rezolucija o genocidu u Srebrenici obavezuje Zapad na temeljitu promjenu politike prema BiH"
Prije 32 min0
Svijet
NA POMOLU HISTORIJSKI SPORAZUM: Pakt Amerike i Saudijske Arabije preoblikovat će Bliski istok, Netanyahu ima malo vremena da odluči...
02. Maj 20240
Svijet
SVJETSKI MEDIJI JAVLJAJU: Ruski vojnici ušli su u američku vojnu bazu u…
03. Maj 20240
Svijet
TIJELA JE NEMOGUĆE PREBROJATI: Šokantan snimak sa prvih linija ukrajinskog ratišta širi se internetom... (VIDEO)
02. Maj 20240
Svijet
OZBILJAN PRITISAK: Gotovo 90 kongresnika i zvaničnika Demokratske stranke pozvalo je Joea Bidena...
Prije 9h0
trenutak ...
Komentari - Ukupno 1
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.