Al Jazeera Balkans je stupila u kontakt sa Johnom Smithom, partnerom globalne pravne firme Morrison & Foerster LPP iz Washingtona, čovjekom koji je 11 godina bio visoki zvaničnik OFAC-a, a tri godine njegov direktor, od 2015. do 2018.

Po definiciji, ta agencije američke vlade zadužena je za ekonomske sankcije pojedincima i grupama širom svijeta za širok spektar „lošeg“ ponašanja – korupcije, narušavanja sigurnosti, terorizma, organizovanog kriminala… A sada je za metu imala Dodika i ATV. Za svo to vrijeme, OFAC je izricao ekonomske sankcije Siriji, Rusiji, Sjevernoj Koreji, Iranu… Za one neekonomske, poput zabrane putovanja, zadužen je State Department.

Sudeći prema Smithovim riječima, Dodik uopće ne mora imati sredstva ili imovinu u SAD-u da bi bio pogođen sankcijama, jer sistem djeluje tako da ga mogu sankcionisati mnogobrojne kompanije, banke i institucije u svijetu koje se pridržavaju američke politike sankcija.

„Iako američke sankcije sa pravnog aspekta pogađaju samo američke osobe i aktivnosti koje su pod jurisdikcijom SAD-a, globalne banke i druge kompanije koje operišu na međunarodnom nivou općenito se dobrovoljno pridržavaju sankcija koje izriče SAD, kako bi izbjegle sukobe sa njima. SAD ima ogroman uticaj u svijetu i samim tim snažnu ulogu u provođenju sankcija“, kaže Smith za portal Al Jazeere.

U praksi, to znači da će mnoge institucije i organizacije iz svijeta poštovati sankcije iako nisu zakonski zadužene za njihovo provođenje. U suprotnom, riskirat će da i one dođu na „crnu listu“ SAD-a, zbog poslovanja sa osobama ili grupama koje je sankcionisao Washington, što bi rezultiralo višemilionskim kaznama tim organizacijama i institucijama od SAD-a.

„Takve organizacije ne žele javni rizik da ih se smatra saradnicima osoba koje su pod sankcijama, kao što su teroristi, trgovci narkoticima ili oni koji krše ljudska prava. Dakle, američke sankcije mogu utjecati i utjecat će na sposobnost pojedinca ili subjekta da obavljaju aktivnosti praktično bilo gdje u svijetu. Postaju na neki način ekonomski izolirani ili ‘radioaktivni’ – s njima niko ne želi imati posla“, dodao je.

Upitan da li će finansijske i bankarske institucije sa sjedištem u Evropi, koje su povezane sa SAD-om, provoditi odluku o sankcijama, odgovorio je potvrdno.

Pitanje je i kako sankcije mogu pogoditi ATV?

„Ove sankcije spriječit će televizijski kanal da prima bilo kakvu robu ili usluge američkog porijekla i mogle bi spriječiti globalne banke i kompanije da ikada više posluju s njim“, rekao je Smith.

Nakon početnog udara na Dodika i ATV, očekuje se da će lista sankcionisanih ubrzo biti proširena, čime će pritisak na člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda biti dodatno ojačan.

„Sankcije tehnički utječu samo na sankcionisanu stranu, odnosno Dodika i sve subjekte u kojima ima 50 posto ili više vlasništva. No sankcije općenito utiču na spremnost privatnog sektora bilo gdje u svijetu da se uključuje u poslove sa kompanijama u koje je on uključen“, pojašnjava Smith.

Više možete pročitati OVDJE.