Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) 18. januara otkrio visoko sofisticirani cyber napad na njihove baze podataka, a analizom je utvrđeno da je narušena privatnost i sigurnost podataka približno 15.000 osoba iz Bosne i Hercegovine.

Društvo Crvenog krsta Bosne i Hercegovine utvrdilo je da se u najvećem broju radi o nestalim osobama (6.801 osoba) i članovima njihovih porodica koji ih još traže (7.886 tražitelja), ali i o migrantima, te drugim osobama koje su tražile usluge Službe traženja DCKBiH iz humanitarnih razloga.

Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragoljub Reljić kazao je za Hayat.ba da su 1. februara obaviješteni od Društva crvenog križa/krsta BiH o ovom problemu.

Dan poslije organizirali su sastanak s predstavnicima Društva da se utvrdi na koji najbolji način se može pružiti pravna zaštita našim građanima.

"Problem je što BiH nije donijela novi zakon o zaštiti ličnih podataka odnosno nije primijenila GDPR – Evropsku uredbu o zaštiti podataka. Naša pravna zaštita se ostvaruje po Zakonu o zaštiti ličnih podaka koji je iz 2006. godine", naveo je Reljić.

Kako Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i evropskih sloboda ima direktnu primjenu u BiH, član 8. je taj koji garantuje prava na privatnost, a i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju je propisano da je obaveza BiH da uskladi svoje podatke stupanjem na snagu tog sporazuma, u Agenciji su ocijenili da će primijeniti GDPR i na taj način će građani imati bolju zaštitu nego po postojećem zakonu.

"Prijedlog je Crvenom križu BiH da ukaže građanima da promijene šifre, ne samo u onim podacima koje su dostavljali, nego i, naprimjer, ako imaju bankovne kartice jer su ti hakeri najvjerovatnije upali u sistem i iskopirali te podatke i vrlo lako ih mogu koristiti za dalje hakovanje njima interesatnih osoba", naveo je Reljić.

Agencija će naredne sedmice donijeti mišljenje na osnovu koje će Crveni križ BiH moći pružiti pravnu zaštitu građanima.

Donosimo mišljenje jer nemamo adekvatan zakon. U tom mišljenju ćemo navesti da pružanje pravne zaštite višeg nivoa u odnosu na postojeći zakon nije u suprotnosti sa pravnim poretkom BiH, upravo zbog Sporazuma o stablizaciji i pridruživanju i Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i sloboda –  dodao je Reljić.