Sastavši se s Vladimirom Putinom usred ruske eskalacije s Ukrajinom, francuski predsjednik Emmanuel Macron dao je još jednu priliku diplomatiji i vratio Europu u igru, iako nije uvjerio sve svoje saveznike, prenosi agencija AFP.

Kremaljski lider nije popustio pritisak, više od 100.000 ruskih vojnika još je stacionirano blizu granice s Ukrajinom. No pokazao se otvoren za dijalog.

"Danas postoje stvarni izgledi za diplomatsko rješenje", ocijenio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba nakon diplomatskog maratona francuskog predsjednika u Moskvi, Kijevu i Berlinu u ponedjeljak i u utorak. Emmanuel Macron je ostvario svoj "cilj" omogućivši "napredak" kako bi se smanjio pritisak, ocijenila je u srijedu Elizejska palača, upozorivši da korist neće biti vidljiva odmah.

Macron i Putin pričali više od pet sati

Kremlj je pak izvijestio o prvim "pozitivnim znacima" u vezi s rješavanjem sukoba između Kijeva i proruskih separatista na istoku Ukrajine. Sučeljavajući se više od pet sati s Vladimirom Putinom u velebnim kremaljskim prostorijama, francuski predsjednik je govorio u ime Europe.

Sve dotad Putin je ponajprije htio razgovarati s Joeom Bidenom. Kada su zapadne zemlje zauzele jedinstveno stajalište i zaprijetile Rusiji sveobuhvatnim ekonomskim sankcijama ako napadne Ukrajinu, priklonio se dijalogu s Europljanima. Nakon Macrona i njemački kancelar Olaf Scholz dolazi 15. februara u Moskvu.

No nepovjerenje nekih saveznika i dalje je vidljivo, naročito u istočnoj Europi, gdje rusku prijetnju ocjenjuju stvarnom, a dijalog s Moskvom smatraju slabošću. Predsjednik Macron, svjestan tog nepovjerenja, često se u zadnje vrijeme konsultirao s istočnoeuropskim liderima, najviše s poljskim kolegom Andrzejom Dudom.

Što je finlandizacija?

"Sve to potvrđuje rašireno mišljenje u srednjoj, sjevernoj i istočnoj Europi da Francuska i Njemačka nisu zaista pouzdani saveznici kada je riječ o odvraćanju i o kažnjavanju ruskih neprijateljskih čina", ističe Jakub Janda, direktor European Values Center for Security Policy u Pragu.

O izjavama koje se pripisuju Emmanuelu Macronu o mogućoj "finlandizaciji" Ukrajine - tim se pojmom označava prisilna neutralnost Helsinkija nakon Rusko-finskog i tokom Hladnog rata - puno se pisalo, iako je francuski predsjednik negirao da je upotrijebio taj izraz.

"Spominjanje finlandizacije Ukrajine uoči sastanka (s Putinom) kao mogućeg rješenja uznemirujući je znak spremnosti na kompromis o ukrajinskoj suverenosti", ocjenjuje Kristi Raik, direktorica Instituta za vanjsku politiku EFPI-Istok u Tallinnu. Vladimir Putin traži garanciju NATO-a da se neće širiti, poglavito na Ukrajinu - ali i na Finsku i Švedsku - i da će smanjiti svoju vojnu prisutnost u novim članicama koje graniče s Rusijom.