"Ja sam za to da se Draži Mihailoviću podigne spomenik u Beogradu, ali da mu se stavi kama ili bajonet da drži u zubima, kaže za "Danas" poznati karikaturista Predrag Koraksić Corax, ironično komentarišući ideju lidera Dveri Boška Obradovića da bi „generalu Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljubu Draži Mihailoviću trebalo podići spomenik u Beogradu“.

Coraxu su četnici ubili oca 1941. a on je sa bratom i majkom cijeli Drugi svjetski rat proveo bježeći od njih.

"Moju majku, mlađeg brata i mene, četnici su osudili na klanje. Mi smo to saznali i pobegli smo. Četiri godine smo bežali od njih. Pošto mi je majka bila Hrvatica, pobegli smo u Zemun i tu smo se prijavili da smo kaobajagi Hrvati, uzevši majčino prezime Božić. Četnici su preko Gestapoa poslali poternicu za mojom majkom", prisjeća se Corax, koji je tada imao osam godina.

Nijemci su, dodaje, uhapsili njegovu majku i odveli je u Glavnjaču u Beograd.

"Bila je tamo 10 dana, trebalo je da dođe jedan četnik da je identifikuje ali nije jer se verovatno napio. Ili su ga ubili. Onda su je Nemci pustili. Odmah smo pobegli iz Zemuna u Batajnicu, iz Batajnice u Ugrinovce, gde smo dočekali oslobođenje. Imao sam osam godina kada sam video šta su četnici radili u mom selu. Kada se Draža razišao sa Titom, prva akcija je bila da se opkoli partizanska bolnica sa ranjenicima u selu Gornja Gorevica, gde je moj otac bio partizanski komesar i takođe ležao u bolnici. Četnici su obeležavali ranjenike, pobili one koji nisu mogli da hodaju, a njih 17, uključujući i mog oca, odveli su na Ravnu goru i streljali", navodi Corax.

On dodaje da tačno zna ko su bili koljači i kako su izgledali, te kakve su masakre u njegovom selu uradili.

Međutim, Boško Obradović ne odustaje od svoje ideje.

„Beograd ima mnogo partizanskih spomenika, šta mi ne sporimo ako su bili oslobodioci, ali nema spomenik ‘đeneralu’ Draži. Pre toga, potrebno je otkrivanje njegovog grobnog mesta i sahranjivanje njegovih posmrtnih ostataka“, rekao je prošle sedmice lider Dveri na okruglom stolu „Novi srpski patriotizam – politika sećanja i politika budućnosti“ u Press centru Udruženja novinara Srbije.

Obradović je kazao da srpski narod ima brojne traume iz Drugog svjetskog rata, da još postoje podjele na četnike i partizane i naglasio da je potrebno to prevazići, a što je, prema njegovim riječima, moguće tek nakon „obračuna“ sa posljedicama komunizma.