Disfagija kao pojam možda nije dovoljno poznat, ali se kao poremećaj javlja kod velikog broja ljudi, pa je važno jačati informiranost o disfagiji kako bi se što ranije prepoznala i čim prije počelo s njenim liječenjem.

Šta je disfagija?

Disfagija je poteškoća gutanja.

Stanje u kojem gutanje izaziva bol ili je potpuno onemogućeno.

Često se javlja kao posljedica težih bolesti poput tumora usta i grla, moždanog udara ili Parkinsonove bolesti.

Češće pogađa stariju populaciju, ali disfagiju mogu imati i djeca.

U posljednje vrijeme često se javlja i kao posljedica izloženosti respiratoru kod težih slučajeva zaraze koronavirusom.

"Sve je započelo kada sam tijekom jednog sasvim običnog dana, dok sam sjedila i gledala TV, doživjela moždani udar. Na sreću, hitna pomoć je brzo došla te sam na vrijeme došla u bolnicu. Kada sam se probudila nakon operacije, medicinske sestre su mi dale lijek da ga popijem u obliku tablete i tada se dogodila blokada - nisam mogla progutati vodu, a kamoli tabletu i tu je počela moja borba s disfagijom. Nakon što su utvrdili poteškoću s gutanjem, ugradili su mi sondu preko koje sam dobivala sve lijekove, hranu i tekućinu", ispričala je Dragica Džaić, penzionerka iz Velike Gorice.

Šta i kako jesti kada patite od disfagije?

Hrana se prilagođava stepenu otežanog gutanja.

Hrana se potpuno usitni poput kaše.

Ako je hrana rijetka ili je u pitanju piće, dodaje se poseban zgušnjivač namijenjen osobama s poteškoćom gutanja.

Šta kaže struka?

U službenom časopisu italijanskog društva za otorinolaringologiju objavljeno je istraživanje, provedeno na 73 pacijenta u dobi od 40 do 80 godina koji su bili podvrgnuti operacijama u području glave i vrata te su se posljedično suočili s disfagijom.

Istraživanje je provedeno na uzorku pacijenata koji su još uvijek radno aktivni; gotovo 50 posto njih bilo je mlađe od 60 godina.

Nakon hirurškog zahvata utvrđeno je da su nižeg samopouzdanja i s ograničenim društvenim odnosima te posljedičnom sklonošću izolaciji, što su direktno pripisali razvijenoj disfagiji.

Iz tog je razloga izuzetno važna osviještenost o disfagiji, čime bi se smanjio osjećaj izoliranosti i olakšale svakodnevne situacije povezane s hranjenjem.

Najveći izazov - kasna dijagnostika

Kada bi se prvi simptomi disfagije prepoznali na vrijeme moglo bi ih se uspješno kontrolirati i tako omogućiti kvalitetniji život oboljelim osobama.

Nažalost, često se dogodi da se disfagija dijagnosticira kasno, u puno težem obliku što rezultira velikim pogoršanjem kvalitete života.

Poseban izazov je sama priprema hrane koja za bolesnike s disfagijom treba biti usitnjena u kašasti oblik, no za olakšavanje prehrane postoje i gotovi pripravci.

(Zadovoljna.hr)