Piše: Avdo AVDIĆ

NATO je”, reći će u jesen 2019. godine Emmanuel Macron, “klinički mrtav”. Javno sahranjivanje ovog vojnog saveza francuski je predsjednik obavio u britanskom The Economistu.

Nekoliko dana poslije generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg organizirao je hitni sastanak sa predsjednikom Francuske, jedne od najbitnijih članica ovog vojnog saveza. No, Macron nije promijenio mišljenje.

”U potpunosti stojim iza potezanja tih nejasnoća, jer vjerujem da bi bilo neodgovorno da nastavimo raspravu o finansijskim i tehničkim stvarima imajući u vidu izazove s kojim smo trenutno suočeni”, kazao je Macron nakon razgovora sa Stoltenbergom.

Uzalud je generalni sekretar NATO-a, oglašavajući se zajedno sa tadašnjom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, pokušavao “spasiti obraz” i pokazati jedinstvenost Saveza. Emmanuel Macron će istu tvrdnju iznijeti i osam mjeseci kasnije, razočaran pozicioniranjem Turske u libijskom ratu i hapšenjem francuskih državljana koje je turska obavještajna služba osumnjičila za špijunažu.

I, uistinu, NATO je već bio klinički mrtav. No, onda je Vladimir Vladimirovič Putin pokrenuo veliku invaziju na Ukrajinu. NATO se probudio. Iako se formalno neće uključivati u ukrajinski sukob, većina bitnih članica NATO-a, čak i Njemačka, pomogla je Ukrajinu najmodernijim naoružanjem. Mada će to zvučati potpuno nadrealno, ali mora se reći da je ruski predsjednik spasio NATO savez.

Ruska agresija na Ukrajinu spasila je i Evropsku uniju. Posljednjih godina bilo je jasno da ovako uređene institucije u Bruxellesu ne mogu funkcionirati. Članice EU nisu čak imale jedinstvene stavove u vezi sa osnovnim ljudskim pravima. Jedan u nizu sukoba zemalja članica EU bio je u junu prošle godine, kada je Mađarska, sa premijerom Viktorom Orbanom na čelu, pokrenula proceduru donošenja zakona koji je u toj državi ograničavao osnovne ljudske slobode.

”Mađarska s takvim zakonom nema šta tražiti u Evropskoj uniji”, kazao je nizozemski premijer Mark Rutte, tražeći od Orbana da “povuče zakon ili da napusti EU”. Orban je oko sebe okupio evropske desničare i većinu vremena provodio flertujući sa Rusijom. Mada to niko nije saopćio, ali Evropska unija je bila “klinički mrtva”. Otkako je Vladimir Putin pokrenu agresiju na Ukrajinu, i evropski desničari su počeli insistirati na jedinstvu. Slovenački premijer Janez Janša preko noći je postao neprepoznatljiv, objavljujući svakodnevno na društvenim mrežama antiruske poruke. Čak je i Viktor Orban pokazao da mu je EU bitna iako je njegova zemlja ovisna o ruskim energentima.

”Mađarska neće blokirati sankcije Rusiji”, saopćeno je iz Budimpešte.

Evropsku jedinstvenost na ukrajinskom pitanju potvrdio je i sam Vladimir Putin, proglašavajući sve članice Evropske unije neprijateljima Ruske Federacije. Na spisku ruskih neprijatelja našla se i Crna Gora, kao članica NATO-a, koja je, sve donedavno, bila u raljama proruskog Demokratskog fronta, koji se “litijama” dovezao na vlast. No, i Crnogorce je ukrajinska kriza probudila i proruske stranke su zbačene sa vlasti.

Bosne i Hercegovine nema na spisku ruskih neprijatelja. No, svi oni koji se bave ruskim pitanjem znaju dobro koliko su ruske diplomate proteklih godina potrošile vremena podržavajući one koji godinama destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu.

Sjećate li se ruske šetnje Dragana Čovića sa Valentinom Matvijenko, šeficom parlamenta Ruske Federacije koja je jedna od najbitnijih saradnica Vladimira Putina.

”Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskog uticaja”, kazao je tada lider HDZ-a BiH govoreći za moskovske medije.

Danas, kada je cijeli zapadni svijet ujedinjen protiv Putinove Rusije, Dragan Čović šuti. Šutnja iz središnjice HDZ-a dokaz je da je “legitimni” delegat u Domu naroda, najblaže rečeno, bio u krivu. Njegov partner Milorad Dodik je, barem, dosljedan. Za njega je ukrajinska vojska – banda. On ne skriva svoju podršku ruskoj agresiji, insistirajući, istodobno, na “neutralnosti”. Ali Milorad Dodik nikada nije bio nemoćniji. Avioni NATO snaga iznad Banje Luke simbolično prave osmice. Nema više u Banjoj Luci aviona Konstantina Malofeeva, ruskog oligarha koji je ne tako davno budžet RS-a spašavao kupujući entitetske obveznice na bečkoj berzi. Čak ni ruske “humanitarne snage” ne mogu doletjeti u BiH. Evropa je zatvorila svoj zračni prostor za ruske avione. Svojim avionom Milorad Dodik može prevoziti samo članove uže porodice.

Antibosanske snage nikada nisu bile tiše. Ruske diplomate više niko ne hvali. O štetnom ruskom uticaju sada govore svi. Svi, osim Milorada Dodika i ministrice vanjskih poslova Bisere Turković, za koju je Sergej Lavrov, unatoč svemu, “divan čovjek”.

Unatoč besmislenim stavovima ministrice vanjskih poslova, Bosna i Hercegovina sada ima šansu da ukrajinsku krizu okrene u svoju korist. Rat u Ukrajini učvrstio je NATO i EU institucije u Bruxellesu. Ruska agresija na Ukrajinu osvijestila je većinu domaćih i međunarodnih zvaničnika u Sarajevu. Zato je vrijeme da i BiH učvrsti svoje institucije.

 (Istraga.ba)