U BiH se očekuje vanredno snažan inflatorni šok tokom prvog polugodišta 2022. godine, čak do 9,2 posto, saopćeno je danas iz Centralne banke BiH.

Prvobitna procjena inflacije je, kako se ističe u saopćenju, iznosila 4,5 posto.

Inflacija je povećanje općeg nivoa cijena u odnosu na vrijednost novca, u ovom slučaju na vrijednost konvertibilne marke, kao sredstva plaćanja u BiH.

U Centralnoj banci BiH navode da je očekivani rast cijena posljedica ekstremnog rasta cijena sirovina, energije, hrane i nafte, naročito izraženog nakon izbijanja rata u Ukrajini.

"Mogući su dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže od potrošačkih cijena", ističu u Centralnoj banci BiH.

Rast inflacije dovešće, prema procjenama Centralne banke, i do usporavanja ekonomskog rasta u BiH.

"Možda i najvažnije sa srednjoročnog aspekta je efekat koji ima smanjenje realnog raspoloživog dohotka stanovništva usljed inflatornih šokova na realnu ekonomsku aktivnost", kažu u Centralnoj banci BiH.

U toj instituciji ističu da je trenutno još teško procijeniti puni efekat rata u Ukrajini i sankcija nametnutih Rusiji.

"Puni efekat je još uvijek teško procijeniti, jer rat traje nepunih mjesec dana, ali je izvjesno usporavanje ekonomske aktivnosti u našim glavnim trgovinskim partnerima, bar zbog rasta cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima, što će se odraziti negativno na vanjsku tražnju za našim robama i uslugama", navode u Centralnoj banci.

U saopćenju se dodaje i da bi dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu sa trendovima na međunarodnom tržištu također mogao biti mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku.

"Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije, i to ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo", navode u Centralnoj banci.

Upozoravaju i da će nove javne investicije u BiH biti ograničene samo na projekte za koje je osigurano finansiranje u ranijim godinama zbog nastavka djelovanja u mehanizmu privremenog finansiranja za dio fiskalnog sektora.

Državni nivo vlasti u BiH, zbog odbijanja predstavnika iz Republike Srpske nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i zabranio negiranje genocida, još uvijek nije usvojio ni budžet za prošlu, 2021. godinu kao ni za 2022. godinu.

Institucije BiH finansiraju se na osnovu odluka o privremenom finansiranju, prenosi Radio Slobodna Evropa.