Umrla je Madeleine Albright, prva žena državna sekretarka SAD-a, koja je pomogla u vođenju vanjske politike Zapada nakon Hladnog rata. Imala je 84 godine, piše CNN.

Njena smrt je potvrđena u mailu upućenom osoblju Albright Stonebridge Group, globalne strateške firme koju je osnovala. Vijest je potvrdila i porodica.

Ona je bila centralna figura u administraciji predsjednika Billa Clintona, prvo je bila američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama, a zatim je postala najviši diplomata nacije u svom drugom mandatu.

Zagovarala je širenje NATO-a, zalagala se za intervenciju alijanse na Balkanu kako bi zaustavila genocid i etničko čišćenje, nastojala je smanjiti širenje nuklearnog oružja i zagovarala ljudska prava i demokratiju širom svijeta.

Bila je lice američke vanjske politike u deceniji između kraja Hladnog rata i Rata protiv terorizma izazvanog napadima 11. septembra 2001. godine, eri koju je najavio predsjednik George H.W. Bush kao “novi svjetski poredak”. SAD, posebno u Iraku i na Balkanu, izgradile su međunarodne koalicije i povremeno vojno intervenirale kako bi povukle autokratske režime, a Albright – samoidentifikovana “pragmatična idealistkinja” koja je skovala termin “asertivni multilateralizam” da opiše spoljnu politiku Clintonove administracije – izvukla je iz svog iskustva odrastanja u porodici koja je pobjegla od nacista i komunista u Evropi sredinom 20. stoljeća kako bi oblikovala svoj pogled na svijet.

Ona je vidjela SAD kao “neophodnu naciju” kada je u pitanju korištenje diplomatije podržane upotrebom sile za odbranu demokratskih vrijednosti širom svijeta.

Dovela Dodika na vlast

Madeleine Albright bivša američka državna sekretarica preminula je danas. Albright koja je bila dio administracije predsjednika Billa Clintona imala je izuzetno važnu ulogu u završetku rata u Bosni i Hercegovini. Zajedno sa Antohny Lakeom krajem 1994. godine insistirala je na promjeni politike SAD-a prema BiH, piše N1.

O ulozi pokojne Albright Anthony Lake je govorio:

“Madeleine Albright i ja smo za novi pristup Bosni, prvo pridobili ostale članove administracije. Nakon serije konzultacija u augustu 1995., predsjednik Clinton me poslao u Evropu kako bih pokušao nagovoriti saveznike da nas podrže i da se uključe u naše napore. Otišao sam u Bonn, Pariz, Madrid, London i druge evropske prijestonice. Za razliku od nekih ranijih pokušaja kada smo nagovarali i gotovo molili Evropljane da nam se pridruže, ovaj put smo izabrali ultimativan ton. Nakon što bih opširno izložio naš stav, vrlo sam jasno upozorio domaćine da je predsjednik čvrsto odlučio da ćemo, s njima i bez njih, u Bosni ubuduće znatno više koristiti silu kako bismo potpuno zaustavili rat. Po povratku u Washington, dogovorili smo se s Richardom Holbrookeom da on preuzme konkretne pregovore sa svim glavnim akterima sukoba u Bosni. Njegov je napor, na kraju, doveo do Daytonskog sporazuma,”

Madelaine Albright, zbog svoje podrške Haškom tribunalu, u medijima je nazivana i “majkom Haškog tribunala”, 2002. godine u Hagu je svjedočila u procesu protiv Biljane Plavšić.

Tokom svjedočenja govorila je o “nezamislivim užasima koji su se desili tokom rata u BiH između 1992 i 95 godine, rekavši da Biljana Plavšić snosi određenu odgovornost za zločine koji su počinjeni tokom sukoba, ali da je na kraju rata podržala Daytonski mirovni sporazum.”

Nakon smrti Albright CNN je opisao njenu ulogu u sukobima u bivšoj Jugosalviji, naročito u BiH.

“Raspad komunističke Jugoslavije na nekoliko nezavisnih država, uključujući Srbiju i Crnu Goru, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, 1990-ih je izazvao divlja krvoprolića nezabilježena na kontinentu od Drugog svjetskog rata. Izraz “etničko čišćenje” postao je sinonim za Bosnu, gdje su srpske snage lojalne Miloševiću pokušale stvoriti zasebnu državu protjerivanjem nesrpskog civilnog stanovništva.” piše CNN.

“Clintonova administracija nije intervenisala sve do genocida u Srebrenici 1995. godine, kada su Srbi ubili 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka, što je dovelo do Dejtonskog mirovnog plana uz posredovanje SAD-a. Ali kada je Milošević tada pokušao da preseli svoj etnonacionalistički plan na Kosovo , Clintonova administracija je okupila koaliciju da ga spriječi da tamo radi ono što mu je u Bosni uspjelo.

Albrigtova je optužila Miloševića da stvara ” užas biblijskih razmjera ” u svojoj “želji da istrijebi grupu ljudi” – muslimansku većinu na Kosovu. Bila je u to vrijeme pod žestokim kritikama u Vašingtonu, a neki su NATO vazdušne napade nazivali “Albrightinim ratom”, dok su je drugi optuživali da je pogrešno procijenila Miloševićevu rješenost. Albright je 1999. na kritike odgovorila: „Preuzimam punu odgovornost zajedno sa svojim kolegama jer vjerujemo da je za nas neophodno da ne stojimo po strani i ne gledamo šta Milošević planira da uradi“, dodajući da „ne možemo gledati zločine protiv čovječnosti. ”

Zanimljivo je da je Albright podržavala Milorada Dodika tokom njegovih političkih početaka u kojima je Dodik zagovarao ulazak BiH u NATO, priznavao genocid u Srebrenici i oštro osuđivao glorifikaciju ratnih zločinaca. Nažalost, njena procjena je, pokazaće vrijeme bila potpuno pogrešna.

Madeleine Albright nedavno je prihvatila poziv ministrice Bisere Turković da posjeti Bosnu i Hercegovinu te je podržala aktivnosti na euroatlanskom putu Bosne i Hercegovine. Posjeta se, da nije došlo do iznenadne smrti trebala desiti u junu.