Predsjednik SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin saopštio je da je Bošnjacima u Srbiji onemogućeno ostvarivanje prava na lična dokumenta, na maternjem bosanskom jeziku i latiničnom pismu.

Ističući da je ovo pravo garantovano ustavnim načelima kao i zakonom o ratifikaciji Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima koje je Srbija usvojila još 2006. godine, Ugljanin je pozvao Bošnjake da insistiraju na izdavanje dokumenata na bosanskom jeziku i latiničnom pismu i ministra unutrašnjih poslova Srbije da to pravo omogući.

"Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje ličnih dokumenata u MUP-u Srbije, u sistemu za unos podataka, u ponudi jezika za izdavanje ličnih dokumenata, jedino ne postoji bosanski jezik i latinično pismo. Bosanski jezik je izbačen. To je grubo kršenje osnovnih prava koje je ova država prihvatila", ocijenio je Ugljanin na konferenciji za medije, govoreći na temu "Institucionalno brisanje bošnjačkog identiteta u Srbiji".

Podsjetio je da je ranije, kada su građani sami upisivali podatke u obrazac za izdavanje lične karte postojala mogućnost da sami izaberu bosanski jezik i latinično pismo, ali da je to ukinuto uvođenjem elektronskih obrazaca u sistemu MUP-a Srbije.

"Nekad smo sami upisivali ručno i uspijevali smo nešto da dobijemo, neko jeste neko nije, ali sad ne može niko. To može da ispravi ministar unutrašnjih poslova kada uvrsti bosanski jezik u listu jezika za podnošenje zahtjeva za izdavanje ličnih dokumenata i tako omogući Bošnjacima da u Republici Srbiji ostvare svoje zakonsko pravo na izdavanje dokumenata na maternjem bosanskom jeziku i latiničnom pismu. Pozivam Bošnjake da insistiraju na ostvarivanje svojih prava. Tako će očuvati svoj identitet i ostvariti svoja prava", naveo je Ugljanin.

On je istakao da je SDA Sandžaka kao parlamentarna stranka uložila 31 godinu rada kako bi Bošnjaci mogli da ostvaruju svoja prava, ali da je "drskošću nekog iz paralelnih struktura države nije ispoštovana Evropska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima koju je Srbija prihvatila".

Lider SDA Sandžaka je ovim povodom podsjetio da je Srbija prihvatila da su u Republici Srbiji manjinski jezici albanski, bosanski, bugarski, mađarski, romski, rumunski, rusinski, slovački, ukrajinski i hrvatski jezik, usvojila, posljednjim izmjenama iz 2018. godine, Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih majina i Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma, te da je Dejtonski sporazum sklopljen na bosanskom, hrvatskom, engleskom i srpskom jeziku, javlja Anadolu Agency (AA).